Loading...

Na Europskom festivalu turizma i strategije glavna tema izazovi u kruzerskom turizmu

Dubrovnik Dubrovnik Zoran Jelaca

Četvrto izdanje Europskog festivala turizma i strategije te konferencija „Kružna putovanja i gradovi - izazovi i prilike“ u organizaciji Grada Dubrovnika i francuskog grada prijatelja Rueil-Malmaisona, otvoreni su u četvrtak u Dubrovniku. O izazovima u kruzerskom turizmu raspravljaju predstavnici mediteranskih turističkih destinacija i luka, međunarodnih udruženja cruise turizma, cruise kompanija i znanstvenici. Tijekom trodnevne konferencije raspravljat će se o izazovima i prilikama s kojima se gradovi suočavaju u odnosu na međunarodna brodska kružna putovanja. 

Razgovarat će se o najboljim primjerima iz prakse kao što su Bruges, Barcelona, Vukovar, Kotor i Dubrovnik, a bit će predstavljeni i prvi rezultati TOMAS istraživanja stavova i potrošnje posjetitelja s međunarodnih brodskih kružnih putovanja u Dubrovniku za 2018. godinu. Posljednjeg dana skupa Luka Dubrovnik održat će Dan otvorenih vrata. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je na otvaranju kako Dubrovnik još uvijek nije dostigao razinu održivog turizma, ali je na dobrom putu. "Tema turizma na kružnim putovanjima je za Dubrovnik iznimno važna. Premda ti gosti nisu jedini segment naše turističke destinacije, on je značajan i možda najvidljiviji", rekao je Franković. Gradonačelnik Rueil-Malmaisona Patrick Ollier podsjetio je kako je Festival turizma i strategije pokrenut 2015. godine, a s vremenom je dobio priznanje brojnih međunarodnih udruženja. "Bit Festivala je nanovo vrednovati turizam kao glavnu ekonomsku snagu u Europskoj uniji, raspraviti bitna pitanja turizma u EU u, ali i nagraditi dobru praksu u području turističkih strategija. U 2017. godini 538 milijuna međunarodnih posjetitelja proveli su jednu noć u EU, što je 40 posto udjela u svijetu. U Hrvatskoj turizam predstavlja značajnih 20 posto BDP-a, u Francuskoj gotovo sedam posto", rekao je Ollier. "Želimo li da turisti nastave dolaziti, moramo se potruditi očuvati razlog njihova dolaska. Moramo na njih gledati ne samo kao na vlasnike kreditnih kartica, već na ljude s osjećajima i željama, te učiniti da se u našim gradovima osjećaju kao kod kuće i budu bolje obaviješteni, čak i da sudjeluju u očuvanju baštine, kako bi naše gradove napustili s iskustvom koje će htjeti podijeliti s drugima i željom da se vrate", rekao je Ollier.

Izvor: MINT/Hina 

VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane