Loading...

Izvor i foto: Valamar

 

Članovi Girandella Diving Centra organizirali su akciju čišćenja podmorja ispred Tui Family Life Bellevue Resorta i Valamar Girandella Resorta. U velikoj akciji čišćenja prije početka turističke sezone sudjelovalo je 40 ronioca iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Austrije i Švicarske.

Iako rabačko podmorje slovi za jedno od najčišćih na Jadranu, u višesatnoj akciji čišćenja s morskog je dna prikupljeno nekoliko starih automobilskih guma i dosta plastike. Nakon akcije čišćenja za sve prisutne organiziran je ručak na terasi Green&Grilla (TUI Family Life Bellevue Resort).

Akcije čišćenja provode se unutar Valamarovog donacijskog projekta „Volimo Jadransko more“, jednog od devet krovnih programa društveno odgovornog poslovanja „Zeleni Valamar“. Cilj je projekta aktivno podupiranje programa namijenjenih zaštiti jadranske obale i mora koji podižu svijest o važnosti očuvanja morskog okoliša te doprinose očuvanju zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.

Izvor i foto: VIV/Turizmteka

 

Biti barmen danas ne znači samo znati spojiti nekoliko pića, dodati led i prezentirati sve to u lijepoj čaši. Kako se mijenjaju i rastu očekivanja i želje gostiju, tako i sama struka napreduje.

Barmen je danas iznimno važan kotačić u velikoj mašineriji čiji je primarni zadatak gostima omogućiti najkvalitetniji doživljaj cijele destinacije i stvoriti nezaboravna sjećanja jer su i okusi dio „razglednice“ koju gost nosi pri povratku kući.

O profesionalizaciji i daljnjem razvoju barmenske struke brine se Hrvatska sekcija barmena, čija je predsjednica Dragana Franković, voditeljica hrane i pića u TUI Family Life Bellevue Resortu. S Draganom smo razgovarali općenito o barmenskoj struci te o brojnim priznanjima i nagradama koje na regionalnim i državnim natjecanjima nižu njene kolege iz Rapca, Raba i Poreča.

Naši barmeni i barmenice zadivljuju znanjem i vještinom
Do kuda seže povijest Hrvatske sekcije barmena, kada je osnovana i kako je organizirana?

Hrvatska sekcija barmena osnovana je 1998. godine pod okriljem tadašnjeg HUH-a (Hrvatske udruge hotelijera), a sada UPUHH-a (Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske). Osnovali su je barmeni iz cijele Hrvatske koji su htjeli, tijekom tadašnje krize u Hrvatskoj, promovirati struku i privući goste i mlade ljude da se počnu baviti barmenstvom.

Nudite li svojim članovima edukacije i treninge? Moraju li barmeni ispuniti neke posebne uvjete za članstvo?

Svojim članovima osiguravamo treninge i edukacije preko UPUHH-a, ali pokazujemo nove trendove i tehnike i tijekom natjecanja, kada je prisutan najveći broj barmena. Svatko tko želi biti član HSB-a mora biti zaposlen u struci, neovisno o tome dolazi li iz hotela, hotelskih kuća ili privatnih restorana i barova. Naravno, jedna je od obveza i uredno plaćanje članarine i odaziv na natjecanja i skupštine na koje su pozvani.

Koja je uloga Sekcije u podizanju svijesti o važnosti i ljepoti tog zanimanja? Kakav je općenito interes mladih za zanimanje barmena?

Sekcija svojim natjecanjima i edukacijama ukazuje na nove trendove i sigurno snažno utječe na sve mlade sadašnje i buduće barmene. Svake godine raste interes i dobivamo nove mlađe članove koji su željni učenja i jednostavno izgaraju od želje da se pokažu.

Postoje li zablude o poslu barmena i koje? Postoje li predrasude o tome da su barmeni uglavnom muškarci? Koji je omjer snaga barmenica i barmena u Hrvatskoj?

Nadam se da je zabluda o tome kako konobar i barmen može biti svatko sada već iza nas. Naime, današnji barmeni moraju konstantno raditi na sebi tijekom različitih edukacija i u barmenstvu i u poznavanju cocktaila, a moraju biti i vrhunski baristi i dobri sommelieri da bi ispunili zadaću izvrsnog barmena. Iako je još uvijek veći broj kolega nego kolegica, trend se mijenja i imamo sve više mladih barmenica koje odrađuju posao i više nego dobro. Često ćete vidjeti da na barovima rade mlade cure koje zadivljuju znanjem i vještinom u izradi cocktaila. Kod nas je oko 70 posto muškaraca u odnosu na 30 posto žena, ali mislim da im cure pušu za vratom i da će se omjer ubrzo i promijeniti.

Možete li nam opisati profil uspješnog barmena?

Svaki barmen koji želi biti uspješan mora imati završenu školu za barmena, konstantno se educirati, pratiti trendove, poznavati pića s kojima radi, biti hrabar i upuštati se u natjecanja i eksperimentirati s pićima da bi složio cocktail i priču koja prati taj cocktail.

Na nedavno održanom natjecanju u Poreču Valamar Riviera i Imperial Rab pokazali su kako imaju najbolje barmene. Koja je tajna njihovih uspjeha?

Tajna uspjeha u prvom redu leži u njihovoj ljubavi prema poslu. Ne smijemo zaboraviti njihove tvrtke Valamar Rivieru i Imperial Rab, koje stoje iza njih i koje su im to omogućile raznovrsnim edukacijama i vjerom u njihov uspjeh, odnosno dodatnim poticajem za uspjeh. Također bih naglasila da Valamar Riviera i Imperial Rab imaju dva vrhunska barmena koji su osvajali državna prvenstva i predstavljali Hrvatsku na svjetskom natjecanju barmena pa je Roberto Zuliani iz Rapca bio treći na svijetu u kategoriji long drink 2011. godine, a Alen Mravić s Raba 2005. godine. Njihov je uspjeh sigurno dodatna motivacija našim barmenima da i sami jednoga dana budu tako uspješni.

Koje piće najviše volite pripremati i prezentirati?

Najdraži su mi kratki cocktaili, posebice cocktaili namijenjeni konzumaciji poslije večere (after dinner). To su pića koja volimo mi nježnijeg spola, a i dekoracije su zahtjevnije jer moraju biti manje, ali s dovoljno detalja.

Kakvi su planovi i ciljevi Hrvatske sekcije barmena u bližoj budućnosti?

Podići struku na još višu razinu. U planu su nam još jača natjecanja i edukacije, uključivati što više članova, povezati barmene, sommeliere i bariste unutar natjecanja. Kako je ove godine prvi put organizirano natjecanje Best hotel barmen, želimo se povezati s ostalim barmenima svijeta i podići natjecanje na svjetsku razinu. Smatram da su hotelski barmeni najjači barmeni kod nas i na taj im način odajemo priznanje za njihov rad, trud i ljubav koju pokazuju cocktailima koje izrađuju.

Utorak, 15 Svibanj 2018 08:02

NOVOSTI U DESTINACIJAMA

• U Osijeku je početkom ožujka predstavljen klaster zdravstvenog turizma Pannonian Health. Klaster je osnovan lani i ima dvanaest članica, a osnovni motiv za zajednički nastup klasterskih članica na tržištu je stvaranje konkurentnoga zdravstveno-turističkog proizvoda u Slavoniji i Baranji te brendiranje Osijeka, Slavonije i Baranje u cjelini kao novog zdravstvenog odredišta.

• U Hrvatsku napokon stiže domaći Open Table, koji je najvažniji alat u rezerviranju restorana u cijelom svijetu. Eatsy Bitsy je besplatna mobilna aplikacija putem koje gost može pregledati restorane u zoni koja ga zanima, rezervirati stol u restoranu, odabrati unaprijed što će jesti, čak i platiti jednim klikom.

• Lošinjski kamp Čikat, kojim upravlja tvrtka Jadranka kampovi, dobitnik je nagrade Deutscher Camping Club (DCC) Europapreis, najvećeg njemačkog udruženja za promicanje kampinga. Kamp ima luksuznu ponudu, njime se kvalitetno upravlja i otvoren je inovacijama.

• Hotel Kurija Janković dobitnik je nagrade Booking.com Guest Review Awards 2017. Rezultat je to predanog rada i pružanja izvrsnog korisničkog iskustva gostima hotela što potvrđuje i njihova stalno visoka ocjena od 9,2.

• U tijeku je izgradnja prve arheološke plaže u Hrvatskoj koja se nalazi na Murteru. Radi se o projektu Arheološki park Colentum, a plaža se nalazi na prostoru nekadašnje rimske vile te nekadašnjeg rimskog antičkog naselja i duga je oko 250 metara. Cilj projekta je napraviti arheološko-rekreacijski park koji će arheološko nalazište Colentum transformirati u prvoklasnu turističku atrakciju te stvoriti osnovu za razvoj kulturnog, edukativnog, arheološkog i sportsko-rekreacijskog turizma na Murteru.

• Europska turistička komisija (ETC) u prvom izdanju svog magazina Europe-Visit Europe za 2018. godinu, među 20 europskih odredišta koje preporuča za posjete turistima, spominje i Hrvatsku kao "kraljevski izbor za odmor" u kojoj se „može osjetiti nevjerojatna magnetična privlačnost". Ističu još da Hrvatska nudi izvrsnu hranu te da je to zemlja rođenja Nikole Tesle, kravate, penkale i dalmatinera.

• Specijalizirani portal „Food, Wine&Travel“ objavio je 11 najboljih destinacija za putovanja u 2018. godini. Na visokom drugom mjestu, prema izboru travel blogerice Cacinde Maloney, našao se i hrvatski otok vitalnosti – Mali Lošinj.

• Hrvatska je nagrađena u kategoriji najpoželjnije nove europske destinacije za kineske turiste u 2018. godini Prema odluci čitatelja kineskog izdanja časopisa Travel+Leisure.

• U malom mjestu Pomer, u sastavu općine Medulin, u lipnju 2018. otvara se najveći glamping kamp u Hrvatskoj. Riječ je o boutique kampu pulskog hotelijera Arena Hospitality Group Pomer. Zanimljivo je da će osim glamping šatora ovdje biti instalirane i kućice na drvetu.

• Nova zračna linija Ljubljana-Brač uvodi se od 27. travnja 2018. Linija Ljubljana - Brač se obnavlja nakon 21 godinu.

• Hrvatski zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines u ljetnom redu letenja za 2018. godinu pojačat će linije na relaciji Zagreb - Tel Aviv. Najveće pojačanje odnosi se na liniju Zagreb - Skopje. Treća linija s pojačanjem je Zagreb - St. Petersburg na kojoj se uvodi treći let tjedno i to svakog utorka. Četvrta linija koja će imati pojačanje je Zagreb – Dubrovnik - Rim (zračna luka Fiumicino-Leonardo da Vinci). U ljetnom redu letenja uvodi se i nova linija za München.

• Britanski niskotarifni zračni prijevoznik Easyjet uvodi novu rutu od Pule do Berlina, tj. do novoga tamošnjeg aerodroma Tegel. Linija će biti na snazi od 3. kolovoza 2018., otkad će između ta dva grada avioni letjeti tri puta na tjedan - ponedjeljkom, petkom i subotom.

• Zrakoplovna kompanija Air France objavila je da ove godine otvara pet novih ljetnih linija, a između ostalih i liniju Pariz - Dubrovnik. Air Franceovi zrakoplovi letjet će s aerodroma Charles de Gaulle za jug Hrvatske od 19. srpnja do 1. rujna 2018. i to dva puta tjedno zrakoplovima tipa Airbus A319.

• Vrhunska gurmanska street ponuda Fuliranja, tijekom Adventa, pokazala se dobitnom u anketi Turističke zajednice grada Zagreba. Fuliranje je proglašeno najboljom adventskom lokacijom u Zagrebu, na kojoj se uživalo u brojnim gastro poslasticama i novitetima - street sarmi, šljokastim knedlama, apple pie fritulama i ostalim delicijama.

• Koordinacija za razvoj cikloturizma u Hrvatskoj pokrenula je novu web stranicu, cikloturizam.hr, što je nastavak provedbe Akcijskog plana za razvoj cikloturizma i Strategije razvoja turizma RH. Osim što će se na novoj stranici moći pratiti projekti i rad svih članica koordinacije u kojoj su tri ministarstva te tvrtke i udruge, informacije o europskim i međunarodnim biciklističkim rutama u Hrvatskoj, cilj je omogućiti pristup svim zainteresiranim korisnicima te razmjenu iskustava u području cikloturizma u hrvatskim odredištima.

• Jednu od najpopularnijih kineskih zabavnih emisija Day Day Up snimanu u Hrvatskoj i emitiranu 15. prosinca 2017. na Hunan TV-u, pogledalo je čak 300 milijuna Kineza. Naime, u svakoj emisiji poznati kineski voditelji gostuju u raznim svjetskim destinacijama, a smatra, se da show utječe i na odabir Kineza kad je u pitanju destinacija za odmor.

• Za manje od dvije godine Zagreb će imati čak tri Hiltonova hotela. Uz postojeći Double Tree, pod krovom istog brenda najkasnije do rujna otvorit će se hotel Canopy u Branimir centru, a godinu kasnije i Garden Inn u Radničkoj cesti. Hotel Canopy, po luksuzu pozicioniran odmah iz Hiltonovih brendova Waldorf Astoria i Conrad, otvara se na mjestu današnjeg Hotela Arcotel Allegra i imat će 151 sobu, a Zagreb će taj Hiltonov brend dobiti prije Pariza, Londona ili Madrida.

• Hotel TUI Blue Jadran u vlasništvu Jake Andabaka u prvoj godini poslovanja primio je prestižnu nagradu TUI Top Quality 2018, koju ovaj turoperator dodjeljuje na temelju internog upitnika o zadovoljstvu gostiju. Legendarni hotel u Tučepima tako je samo pet mjeseci od rekonstrukcije uz potpuno rasprodanu prvu sezonu opravdao sva očekivanja.

• Nakon uspješno provedenog postupka ocjenjivanja, vodeći nizozemski autoklub ANWB dodijelio je kampu Kovačine na Cresu 4,5 zvjezdica za 2018. godinu, što je pola zvjezdice više nego ove godine. Napretku u kategorizaciji prethodila su sustavna ulaganja u proširenje ponude i usluga te primjena brojnih kriterija u radu koje propisuje ANWB.

• Mreži svjetskih geo-parkova UNESCO-a koju čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značenja, od proljeća 2019. godine moglo bi se - uz dosad jedino područje s tim statusom, park prirode Papuk - priključiti još jedno iznimno lijepo i vrijedno područje, a to je viški arhipelag. Viški arhipelag obuhvaća i sedam područja koja su u različitim kategorijama zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode: uz otočiće Brusnik i Jabuka, uključena je i Modra špilja, Medvidina špilja, otok Ravnik i njegova špilja te uvala Stiniva.

• Hrvatska predstavlja jako zanimljivo tržište jer se bogatom kulturom uklapa u poslovnu filozofiju kompanije Hard Rock Hotel koji je zainteresiran za otvaranje hotela u Hrvatskoj, a trenutačno intenzivno razmatraju nekoliko destinacija, potvrdio je Josh Littman, potpredsjednik razvoja HRI zadužen za tržišta Europe, Bliskog istoka i Afrike.

• U Zagrebu je otvoren novi, luksuzni boutique hotel Le Premier u samom centru grada u kojemu će brojni posjetitelji u pažljivo uređenim prostorima zaštićene, secesijske palače moći isprobati jednu od luksuznijih zagrebačkih hotelskih ponuda. Angažiran je i majstor parfema Lorenzo Dante Ferra kako bi posebno za Le Premier dizajnirao vlastiti parfem koji će biti sastavni dio ove hotelske kozmetike.

• TZ grada Vodnjana ponudila je mještanima i njihovim gostima novo upečatljivo vizualno i dramsko iskustvo otkrivši novu gradsku turističku atrakciju pod nazivom „Prolazi kroz vrijeme“. Vodič je povorku vodio po Vodnjanu pod svjetlom fenjera i diskretnom rasvjetom.

• Hrvatsku će na natjecanju Međunarodni zlatni cvijet 2018. (Comumunities in Bloom - CIB) predstavljati Novi Vinodolski. Pobjednik će se proglasiti u Kanadi, gdje je sjedište Krajobrazne ekološke asocijacije (KEA) koja dodjeljuje nagradu. Komisija će doći ocijeniti Novi Vinodolski u lipnju 2018., a Novljanima je kao pozivnica predana povelja FEST Zlatni INTERSTAS odnosno Certifikat - nominacija za Međunarodni zlatni cvijet CIB.

Izvor: HTZ/Turizmoteka

Utorak, 15 Svibanj 2018 06:23

UNWTO - Zašto turizam?

Turizam - ekonomski i socijalni fenomen

 

Tijekom desetljeća turizam je doživio kontinuirani rast i produbljivanje diverzifikacije kako bi postao jedan od najbrže rastućih gospodarskih sektora u svijetu. Suvremeni turizam usko je povezan s razvojem i obuhvaća sve veći broj novih destinacija. Te su dinamike pretvorile turizam u ključni pokretač socioekonomskog napretka.

 

Danas, poslovni volumen turizma jednak je ili čak nadmašuje izvoz nafte, prehrambenih proizvoda ili automobila. Turizam je postao jedan od glavnih sudionika u međunarodnoj trgovini i istodobno predstavlja jedan od glavnih izvora prihoda za mnoge zemlje u razvoju. Ovaj rast ide ruku pod ruku s povećanjem raznolikosti i konkurencije među odredištima.

 

Ovo globalno širenje turizma u industrijaliziranim i razvijenim državama proizvelo je pogodnosti za gospodarstvo i zapošljavanje u mnogim srodnim sektorima - od gradnje do poljoprivrede ili telekomunikacija.

 

Doprinos turizma za gospodarsko blagostanje ovisi o kvaliteti i prihodima turističke ponude. UNWTO pomaže destinacijama u svom održivom pozicioniranju na sve složenijim nacionalnim i međunarodnim tržištima. Kao agencija UN-a posvećena turizmu, UNWTO ističe da posebno zemlje u razvoju imaju koristi od održivog turizma i djeluju kako bi to postigle i u stvarnosti.

Izvor: UNWTO

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske ove godine u rujnu kreće u recertificiranje članica UPUHH-a koje su certificirane kroz projekt 2014., 2015., i 2016. godine certifikatom Sustainable hotel & spa by UPUHH.

UPUHH je u srpnju 2013. krenuo u realizaciju projekta nakon što su u Udruzi detaljno proučeni postojeći zeleni certifikati,  kao što su Prijatelj prirode, Travelife, Blaue Angel i sl., a potom su definirani zeleni kriteriji za hotele.

Kriteriji su vrlo precizno razrađeni za ukupno devet skupina, i to:  za upravljanje održivošću, nabavu, prodaju, marketing i PR, okoliš, energetsku učinkovitost, ljudske potencijale i tehničku službu, a projekt je realiziran u nekoliko faza. Certifikat je proširen sa dodatna tri kriterija: sigurnost i osiguranje, društveno odgovorno poslovanje i F&B.

U prvoj fazi za prijavljene hotele organizirane su radionice te provedeni auditi na terenu, pri čemu je svaki hotel morao imenovati svog predstavnika, tzv. zelenog koordinatora, kojima je bio namijenjen prvi ciklus radionica.

Radionice su organizirane i nakon provedenih audita, timova verificiranih auditora, u suradnji s djelatnicima svakog hotela te pripremljenih detaljnih izvješća s prikupljenim podacima o potrošnji energije i vode, tipu otpada, emisiji CO2, GHG inventu itd., svakom hotelu ponuđeni su konkretni prijedlozi ušteda za svaki segment.

Zeleni koordinatori, postavljeni od strane hotela, educirani su o izradi akcijskog plana, politici upravljanja okolišem, uključivanju osoblja u rad, i dr. U drugoj fazi hoteli su morali implementirati projekt i osigurati provedbu akcijskog plana u razdoblju od tri do pet mjeseci, a nakon toga je organiziran drugi ciklus radionica kako bi se analizirali postignuti rezultati.

Drugi set radionica, osim zelenim koordinatorima, bio je namijenjen edukaciji domaćica, tehničkog osoblja, zaposlenika u nabavi i prodaji kao i drugim službama u hotelu. Po završetku projekta hotelima i toplicama dodijeljeni su „Sustainable hotels and spas by UPUHH“ certifikati.

U nastavku pronađite tablicu certificiranih hotela sa pridruženim kategorijama za koje su zadovoljili bodovni prag za BASIC, ADVANCED ili SUPERIOR kategoriju.

 

No.  NAZIV HOTELA GODINA CERTIFIKATA RAZINA CERTIFIKATA
1. Hotel Tomislavov dom 2014. BASIC
2. Palace Hotel Zagreb 2014. BASIC
3. Hotel Sport 2014. BASIC
4. Hotel Turist 2014. BASIC
5. Esplanade Zagreb Hotel 2014. BASIC
6. Bluesun hotel Berulia – Hoteli Brela d.d. 2014. BASIC
7. Hotel Phoenix 2014. BASIC
8. Hotel Padova – Imperial d.d. 2014. BASIC
9. Hotel Kaštel Motovun 2014. BASIC
10. Hotel Kimen – Cresanka d.d. 2014. BASIC
11. Hotel Feral – Laguna Novigrad d.d. 2014. BASIC
12. Valamar Koralj Romantic Hotel – Riviera Adria d.d. 2014. BASIC
13. BEST WESTERN PREMIER Hotel Astoria 2014. ADVANCED
14. Hotel Borovnik 2014. ADVANCED
15. Hotel Well – Terme Tuhelj 2014. ADVANCED
16. Hotel & Casa Valamar Sanfior – Riviera Adria d.d. 2014. ADVANCED
17. Hotel Maestral – Laguna Novigrad d.d. 2014. ADVANCED
18. Hotel International – HUP-Zagreb d.d. 2014. ADVANCED
19. DoubleTree by Hilton Hotel Zagreb 2014. SUPERIOR
20. Vitality Hotel Punta – Jadranka hoteli d.o.o. 2014. SUPERIOR
21. Falkensteiner Hotel & Spa Iadera – Punta Skala d.o.o. 2014. SUPERIOR
22. Hotel Katarina 2009 d.o.o. 2015. BASIC
23. Grand Hotel Orebić, Laguna Novigrad d.d. 2015. BASIC
24. Hotel Carolina, Imperial d.d. 2015. BASIC
25. Hotel Meliá Coral, Istraturist Umag d.d. 2015. BASIC
26. Hotel Sol Garden Istra, Istraturist Umag d.d. 2015. BASIC
27. Hotel Sol Umag, Istraturist Umag d.d. 2015. BASIC
28. Valamar Zagreb Hotel, Valamar Riviera d.d.  2015. BASIC
29. Valamar Bellevue Hotel & Residence, Valamar Riviera d.d.  2015. BASIC
30. Panorama Zagreb Hotel, HUP Zagreb d.d.  2015. BASIC
31. Hotel Jadran, HUP Zagreb d.d.  2015. BASIC
32. Hotel Ilirija, Ilirija d.d.  2015. BASIC
33. Hotel Osijek, Centar Škojo d.o.o. 2015. BASIC
34. Royal Princess Hotel, Importanne Resort d.o.o. 2015. ADVANCED
35. Hotel Spa Golfer, Toplice Sveti Martin d.d. 2015. ADVANCED
36. Sheraton Zagreb Hotel, HUP Zagreb d.d. 2015. ADVANCED
37. The Westin Zagreb, HUP Zagreb d.d. 2015. ADVANCED
38. Family Hotel Vespera, Jadranka hoteli d.d. 2015. ADVANCED
39. Wellness Hotel Aurora, Jadranka hoteli d.d. 2015. ADVANCED
40. Hotel Bellevue, Jadranka hoteli d.d. 2015. SUPERIOR
41. Valamar Dubrovnik President Hotel, Valamar Riviera d.d. 2015. SUPERIOR
42. Lječilište Istarske Toplice 2016. BASIC
43. Varaždinske Toplice 2016. BASIC
44. Lječilište Veli Lošinj 2016. BASIC
45. Terme Jezerčica 2016. ADVANCED
46. Terme Tuhelj 2016. ADVANCED
47. Daruvarske Toplice 2016. ADVANCED
48. Golf&SPA Sveti Martin 2016. SUPERIOR
49. Bizovačke Toplice 2016. ZAHVALNICA

 

O vremenu i mjestu recertificirana i novog ciklusa certificiranja ćemo vas pravovremeno obavijestiti.

Utorak, 08 Svibanj 2018 10:28

SEMINARI 2018. U ORGANIZACIJI UPUHH-a

Uspješno su zavšeni još jedni seminari za proizvodno-uslužno osoblje u hotelijerstvu Hrvatske u predsezoni kao oblik pripreme najvećih hotelskih kuća za sezonu 2018. Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske uz potporu Ministarstva turizma, ove je godine organizirala seminare na dvije lokacije, u Opatiji (3.-5. travnja) u hotelu 4 opatijska cvijeta i u Brelima (16.-18. travnja) u hotelu Soline.

Bili su to 276. seminari u organizaciji UPUHH-a za zanimanja iz uslužnih djelatnosti; kuhar/slatičar, konobar, barmen, hotelsko domaćinstvo i recepcija/prodaja, kroz koje je od 1999.godine do danas usavršeno više od 9.000 ljudi.

Seminare je otvorio redoviti profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, dr.sc. Slobodan Ivanović sa temom Principi brendiranja turističkih proizvoda u turizmu i ugostiteljstvu. Koliko je danas brendiranje važno u Hrvatskoj, najbolje govori zastupljenost teme u medijima, a karizmatični, stručan i profesionalan profesor Ivanović, svojim dinamičnim i atraktivnim predavanjem ovu aktualnu temu s lakoćom je približio polaznicima seminara.

Sekciji hotelskog domaćinstva, mr.sc. Vladimir Mihoković govorio je o utjecaju mirisa na ljudski mozak te važnost odabira sredstava za osvježavanje prostora ili sredstava za čišćenje u hotelskim objektima, dok je profesor dr.sc. Zdenko Cerović otkrio polaznicima tražene osobine suvremene hotelske domaćice.

Predavanje za barmene održao je predstavnik Hrvatske sekcije barmena pri UPUHH-u, Dorijan Skoblar, koji je polaznike ovoga puta iznenadio s novim receptima cocktela, čije recepte ponekad i sam kreira te je i polaznike podučio vještini slaganja okusa. Nositelj titule državnog prvaka barmena koristio je skupa pića za izradu cocktail te okusima oduševio polaznike seminara, ali i sve prisute koji su zastali vidjeti predavanje na baru, a on im je s osmjehom na licu složio cocktail. Uvijek nasmijani mladi barmen dao je naslutiti da današnji gost pije malo, ali pije dobro.

 

Pomoćnica ravnatelja pri Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Danijela Gaube, održala je predavanje polaznicima o trgovanju ljudima, te upućivanjem na indikatore trgovanja ljudima pozvala zaposlenike hotelskih kuća da prijave sumnjive radnje, ukoliko ih primjete, Vladi RH. Na linku pogledajte video s kratkim intervjuom kojeg je direktorica UPUHH-a, dr.sc. Iva Bahunek, održala s gospođom Gaube. Link na video.

 

Kako razvijati usredotočenost, kroz igru, polaznicima je svoja znanja prenijela magistrica psihologije iz tvrtke Creativa, Ines Ostović. A koliko se polaznicima svidjelo predavanje govorili su i osmjesi koje su polaznici imali na izlasku iz dvorane, riješivši se nakupljenog stresa.

 

U kuhinji, polazanici za zanimanje kuhar i slastičar, tri dana su pripremali slana jela i slastice za domijenak pod palicom gospodina Dragana Viskovića, glavnog kuhara restorana Domino i najpoznatije hrvatske slastičarke Dragice Lukin. Gospodin Visković polaznicima je na seminarima pokazao najnovije tehnike sous vide tehnike kuhanja i sporog pečenja te dimljenja jela prije posluživanja. Nezaobilazan dio predavanja također je brendiranje “Hrvatske kuhinje“ te „Hrvatskog autohtonog restorana“ kojem je potrebno posvetiti više pažnje kao dijelu ponude hrvatskog turizma.

Seminari su završili svečanim domijenkom na zadovoljstvo polaznika te su svi prisutni kušali delikatese koje su bile ugodne i oku i nepcima. Ispunjeni novim radnim elanom i modernim znanjima, osim uvjerenja, polaznici su svojim kućama ponijeli i puna srca.

Video sa seminara možete pogledati na link-u.

U turizmu dobro ide, barem kada je riječ o dolascima i noćenjima. U prva četiri mjeseca zabilježeno je čak 10% više dolazaka, najviše u Istri. Za bolje se brojke naveliko sprema i Rijeka koja svoju priliku vidi u tome što će 2020. biti europska prijestolnica kulture.

Početak godine donio je više od pet milijuna noćenja. Najviše u Istri. Rovinj je krcat. ''Jednostavno sam došao u Hrvatsku, zaljubio se u nju i vraćam se svake godine'', kazao je Vojtek iz Poljske.

Hotelijeri zadovoljno trljaju ruke. ''Za sad smo gotovo puni, što nas iznimno veseli i nakon ovih proteklih blagdana da se nastavila takva popunjenost, veseli nas'', rekao je Matija Mohorović, hotelijer iz Rovinja.

Grad rekorder s više od 580.000 noćenja je - Zagreb. U hostelu kojeg smo posjetili i danas su popunjeni svi kapaciteti.

''Predviđanja za sezonu su za sad jako dobra. Već smo dosta bookirani, iako se trendovi kod putnika dosta mijenjaju ovih dana pa nekako sve više last minute bookinge primamo'', rekla je recepcionarka hostela Pamela Konjevod.

Primio se dobro i prvomajski vikend. Ostvareno je 27% više noćenja nego prošle godine. Povukao je Dubrovnik u kojem je i danas gužva.

''Već se potpisuju ugovori za 2019., ali i 2020. jer Hrvatska je definitivno tražena. Hrvatska je definitivno prepoznata. Hrvatska nije slučajna turistička zemlja kao što su neki pretpostavljali'', istaknuo je Gari Capelli, ministar turizma.

Većem broju turista nada se i Rijeka. Već sad se smišlja kako će se iskoristiti riječka titula prijestolnice kulture 2020. godine. Marketinšku injekciju od 450.000 kuna Rijeci će dati Turistička zajednica, a ministarstvo 6 milijuna kroz tri godine.

''Od toga će Hrvatska i u promidžbenom smislu imati jako puno benefita i to je jedan segment turističke ponude s druge strane koji je aktivan čitave godine'', kaže Kristijan Staničić, direktor HTZ-a.

Tu titulu brojni su gradovi dobro iskoristili pa nema razloga da to ne učini i Rijeka.

Izvor: Dnevnik.hr

U proteklih mjesec dana Poliklinika Bagatin dobila je dvije inozemne nagrade i priznanja za dvije djelatnosti, dental i dermatologiju. U velikoj konkurenciji od preko 290 stomatoloških klinika diljem svijeta upravo je Dental centar Poliklinike Bagatin dobio nagradu u najzahtjevnijoj kategoriji – potpuna rekonstrukcije čeljusti. Nagradu na godišnjoj razini dodjeljuje američka platforma ‘Dental Implants Friends’ i time odaje priznanje postignućima stomatoloških klinika i njihovim vrhunskim stomatolozima.

Samo tjedan dana nakon toga Poliklinika Bagatin proglašena je vodećom dermatološkom klinikom u Europi prema najnovijoj analizi europskih dermatoloških klinika koju radi Global Clinic Rating – međunarodno akreditacijsko tijelo za medicinske ustanove. Sveukupna međunarodna klinička reputacija Poliklinike Bagatin za 2018. ocjenjena je vrlo visokom ocjenom 4.55, što ju svrstava na sam vrh klinika u Europi.  „To ukazuje na sve veći zdravstveni standard diljem Europe, ali i Hrvatske! Ono što me veseli još i više je činjenica da je u top 10 klinika u Europi uvršteno čak 3 klinike iz Zagreba, a to su uz nas još Poliklinika Poliderma i Poliklinika Nola“ ponosno ističe Ognjen Bagatin, iz Poliklinike Bagatin.

Zadnja priznanja Poliklinike Bagatin samo su još jedan u nizu uspjeha naših poliklinika, specijaliziranih bolnica, ordinacija, toplica i drugih zdravstvenih ustanova na više nego konkurentom tržištu Europe i dokaz kako je krajnje vrijeme da se počnemo ozbiljno i strateški baviti zdravstvenim turizmom. Kad ako ne sada kada smo u fokusu i u trendu kao poželjna turistička destinacija.

Upravo gore navedna priznanja bili su povod za razgovor s Ognjenom Bagatinom iz Poliklinike Bagatin u kojem smo govorili o svim izazovima, potencijalima, trenutnom stanju i daljnjem razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

Potencijal zdravstvenog turizma tu je godinama, a sada Hrvatska raspolaže s izvrsnim, stručnim i visoko profesionalnim ustanovama, kao što je i Poliklinika Bagatin, i to je osnova i glavna baza – profesionalne, certificirane zdravstvene ustanove. No, same ustanove nisu zdravstveni turizam, potreban je zaokružen turistički proizvod? Kakvo je realno stanje u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj?

Vrlo smo optimistični kada je riječ o budućnosti medicinskog i zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. S obzirom da je godišnji rast na globalnoj razini u ovoj grani turizma 15-20%, dio domino efekta i utjecaja mora se osjetiti i u našoj zemlji. Prema nekim izračunima i prognozama, a neke od njih je potvrdio naš ministar turizma, Gari Cappelli, hrvatska turistička industrija može očekivati milijardu eura prihoda iz ove grane turizma, 400 milijuna eura ulaganja i oko 1500 dodatnih radnih mjesta. Gledajući na razini Europe najpropulzivnija je grana selektivnog turizma jer je 15% svih putovanja motivirano zdravstvenim razlozima – 203 milijuna putovanja Europljana godišnje. Na tim se putovanjima godišnje potroši ukupno 115 milijardi eura.

U Hrvatskoj turizam sa 19.6% ostvaruje najveći udio u BDP-u, u tom udjelu trenutno je tek oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga u turizmu što čini manje od 3% u prihodima turizma Hrvatske. Strateški cilj je podići taj udio na 10% , dok je svjetski prosjek trenutno oko 15%.

NO, SVE TO DOGODIT ĆE SAM SAMO UKOLIKO HRVATSKA USPIJE DODATNO RAZVITI ZDRAVSTVENI TURIZAM I UČINITI GA GLOBALNO KONKURENTNIM, A TO ZNAČI UPRAVO TO DA PRUŽAMO ZAOKRUŽEN TURISTIČKI PROIZVOD – OGNJEN BAGATIN 

Mi provideri to ne možemo sami, tu nam treba pomoć države. Izmjenama zakona koje bi nam „olakšale“ rad, alociranjem sredstava za svrhu oglašavanja i zajedničkih inozemnih predstavljanja, sufinanciranja fam tripova i posjeta inozemnih delegacija. Troškovi su tu ekstremno visoki i do sada smo ih većinom financirali iz vlastitih budžeta. Nitko od nas tu nije gladan samo vlastitog uspjeha, radimo to za dobrobit razvoja industrije, vjerujte mi, ima dovoljno klijenata za sve nas. No, pomak je tu. Prvi puta do sada zdravstveni turizam kao strateški važna grana turizma dobio je svoj budžet te su alocirana sredstava primarno za oglašavanje. To još uvijek nije dovoljno, ali čini se da se naš glas, tu mislim na nas providere, napokon čuje pa se barem nešto počelo događati.

Također, od 1. siječnja došlo je do izmjena u zakonu o pružanju usluga u turizmu. Ovim izmjenama se zapravo pružateljima zdravstvenih usluga bez dodatnog administriranja i registriranja poduzeća ili trgovačkih društava omogućava neposredno pružanje usluga, odnosno ponuda paketa. Uključuju, uz njihove zdravstvene usluge uslugu puta, smještaja i svih dodatnih aktivnosti koje pacijent za vrijeme boravka u destinaciji poželi – dakle možemo nuditi cjelovit turistički proizvod.

Puno je izvrsnih, profesionalnih, certificiranih klinika koje su postale centri izvrsnosti i mogu se usporediti s najjačim svjetskim klinikama. Specijalne bolnice Svjetlost i Sv. Katarina, Poliklinika Akromion, Poliklinika Rident, Poliklinika Smile, Poliklinika Bagatin, Lege Artis… samo su neke od hrvatskih perjanica koje su do sada sve svoje napore i ulaganja usmjeravale upravo u dugoročnu viziju otvaranja inozemnih tržišta te etabliranje Hrvatske kao destinacije za zdravstveni turizam.

Imamo li mi u Hrvatskoj zdravstveni turizam? Nekako se sve svodi na vlastite napore svih pojedinačnih klinika, koje same ulažu resurse kako bi turistima ponudili cijeli paket, što nije logično niti prirodno? Zdravstvene ustanove moraju biti to što jesu i najbolji u tome, a ne brinuti što će gost raditi 7 dana u destinaciji? To je posao DMC agencija, Turističkih zajednica, Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma.

Malo ljudi danas zna da su temelji zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u obliku organiziranog turizma postavljeni još davne 1686. godine osnivanjem Higijeničkog društva na otoku Hvaru. Tada je najveći naglasak bio na liječilišnom turizmu.

Nadalje, Istra i Kvarner su poznati po dentalnom turizmu s tradicijom dugom gotovo trideset godina. Oni su još u devedesetima prepoznali stratešku prednost blizine Italije i tog tržišta što je bio glavni „driver“ za početak dolaska Talijana na liječenje u Hrvatsku. Naglasak je na sjevernoj Italiji bio tada, ali i danas je. Drugi, a jednako bitan driver je bila cijena koja je drastično niža u Hrvatskoj nego kod konkurencije u Italiji. I treće, a jednako važno je da unatoč rastu i nižim cijenama kvaliteta nikada nije narušena. Znanje, specijalnost liječnika i njihova edukacija te materijali korišteni u radu usporedivi su s onim već „stereotipno“ kvalitetnim iz zapadnih zemalja.

Vezano uz pakete koje spominjete, da, to je istina. Mi smo iz prve ruke iskusili što znači loš sustav kada je u pitanju cjelovit proizvod i ponuda istog inozemnim klijentima. Istraživali smo, pokušavali te iz slučaja u slučaj učili što bi naši klijenti koji dolaze iz inozemstva voljeli raditi, vidjeti, istražiti, pojesti za vrijeme svog boravka u Zagrebu i Hrvatskoj, ukoliko im naravno sam oporavak to dopušta. Učeći se, ušli smo u partnerske odnose s putničkim agencijama, hotelima, restoranima kako bismo u svakom trenutku svojim klijentima mogli pružiti vrhunsku uslugu, jednaku onoj koju pružamo u našoj Poliklinici. To je značilo uvijek puno administracije, puno koraka koji su nas usporavali u izvrsnosti no uspjeli smo. Izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu zapravo je nešto što će nam olakšati sve ove procese no ispred nas je sada dug period da se to sustavno uvede u rad te komunicira na ispravan način.

Sadržaja ima, za svakoga po volji, sada samo trebamo pametno i ustrajno raditi na tome da se tako i predstavimo – mi provideri zajedno s državnim institucijama koje bi nam trebale biti stup oslonac u ovakvim pothvatima.

Koji su konkretni problemi i izazovi da se cijela priča oko zdravstvenog turizma pokrene s „mrtve točke“?  Nekako svi sve znamo, priča se kroz razna udruženja, ali sve stoji ili ide jako jako sporo, presporo u današnjem poslovnom okruženju? Vi ste na visokoj razini izvedbe i standardima, no sustav je daleko ispod. A opet, bez zaokružene priče i turističkog proizvoda, bez obzir na Vašu izvedbu, ako nema sinergije nema niti zdravstvenog turizam?

Najveći izazov, i ovdje kao i svugdje drugdje kada je u pitanju pomoć države, su financije. Sredstva alocirana za razvoj ove grane turizma od strane države i institucija jako su mala, usudio bih se reći da su manja nego sredstva koja Poliklinika Bagatin alocira iz svog prometa za redovita oglašavanja, kampanje i ostale marketinške aktivnosti i to samo za domaće tržište. Udruženja kao takva su pozitivna stvar i benefiti su doista brojni. Zajedničko oglašavanje, zajednički nastup na sajmovima i konferencijama za zdravstveni turizam, smanjenje troškova prilikom organizacije fam tripova za strane facilitatore, dijeljenje menadžerskih znanja među članovima, razvoj marketinške stručnosti i strategije, zajednički i individualni rast i razvoj te, naravno, pružanje još bolje i kvalitetnije usluge svim našim klijentima. Ali, ne zaboravimo opet da su i udruženja, također, temeljena na inicijativama privatnih klinika i bolnica. Članarine koje dajemo u udruženja da bismo održali opstanak istih,  premale su da bi se pričalo o velikim projektima i aktivnostima.

NEĆEMO MOĆI JOŠ DUGO SAMI, TREBAMO DRŽAVU I LOKALNE ZAJEDNICE DA NAM POMOGNU JER SAMO ZAJEDNO MOŽEMO NAPRAVITI VELIKE STVARI.  U SVAKOM INOZEMNOM KONTAKTU PROMOVIRAMO CIJELU DESTINACIJU JER PRODAVATI USLUGU BEZ DESTINACIJE NEMA SMISLA, UVIJEK GURAMO DESTINACIJU PARALELNO S NAŠOM USLUGOM – OGNJEN BAGATIN

Zdravstveni/ medicinski turizam specifična je grana cjelogodišnjeg turizma jer, za razliku od nekih drugih segmenata u turizmu koji se prodaju isključivo putem destinacije, medicinski turizam funkcionira na način da klijent kupuje uslugu, u ovom slučaju od strane pružatelja medicinskih i zdravstvenih usluga, a on na taj način prodaje destinaciju.

Brojni su slučajevi i uspješne priče drugih zemalja gdje su se, uz velike državne podrške i reforme, razvili sustavi zdravstvenog turizma, sustavi od kojih zajednica „živi“. Pogledajte samo primjer jedne Malezije ili Turske gdje su od strane država osnovana vijeća (Malaysia Healthcare Travel Council i Turkish Healthcare Travel Council). Od osnutka su radili isključivo na strateškom razvoju njihove zdravstveno turističke ponude i na izgradnji profila zemalja koje su danas prema brojnim priznanjima i nagradama, globalno preferirane destinacije za zdravstveni turizam svjetskih standarda. Njihova predviđanja za 2018. su generirati RM1.5bil u potrošnji medicinskog/zdravstvenog turizma u Maleziji, odnosno $7,5 milijardi u Turskoj.

Nadalje, u Poljskoj je program promocije medicinskog turizma inicijativa Ministarstva gospodarstva i financira se iz fondova Europske unije kao dio projekta “Promocija poljske ekonomije na međunarodnim tržištima”. Financijska potpora Ministarstva pokriva 75% ukupnih troškova, dok sama zdravstvena ustanova mora financirati 25% troškova. Inkorporirano u program je i shvaćanje potrebe o promociji Poljske kao zdravstvene destinacije jer je ona potrebna za privlačenje pacijenata iz inozemstva. Troškovi provedbe svakog trogodišnjeg programa promocije u razdoblju od 2016. do 2019. godine  iznose €1.163.000,00.

Latvija je, primjerice, potpisala ugovor sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje o provedbi projekta sufinanciranog od strane Europske unije. Ukupan budžet ovog projekta iznosi €485,874.42 od čega Europski fond za regionalni razvoj financira 85% dok privatni sektor financira preostalih 15% troškova. Ono što je još svakako važno napomenuti jest da bi razvoj zdravstvenog turizma zasigurno utjecao na zadržavanje medicinskog osoblja u Hrvatskoj kojega već sada nedostaje.

Zdravstveni turizam, kao i drugi oblici turizma, bez sinergije svih sudionika u tom lancu te bez strateškog i zaokruženog turističkog proizvoda ne može se kvalitetno i dugoročno razvijati.  Je li Hrvatska prepoznata kao brend i ima li vrijednost i povjerenje na tržištu Europe za zdravstveni turizam?

Prvo na čemu trebamo raditi je brendiranje Hrvatske i to mora biti fokus Ministarstva turizma i Hrvatske Turističke zajednice. Veseli me da se s time  započelo u 2017. godini i nadam se da će budžeti za oglašavanje biti veći s vremenom koje je pred nama. Ne možemo dovoljno naglasiti ulogu privatnog i javnog sektora i činjenicu da trebamo podršku ključnih javnih i državnih institucija za sve velike inicijative i projekte koji će konačno dovesti do bržeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Zakonske odredbe koje uključuju strateške i poslovno prihvatljive vizne režime, oporezivanje i ulaganja u infrastrukturu, pridonose sve većem rastu zdravstvenog turizma. Prema Viziji 2020. godine, Vlada RH nalazi se na jako dobro uspostavljenom putu, ali nijedna zemlja, uključujući Hrvatsku, ne može si dozvoliti razvoj ovog segmenta metodom pokušaj – promašaj.

Hrvatska turistička zajednica prošle je godine predstavila novu web stranicu za zdravstveni turizam koja povezuje inicijative privatnog i javnog sektora s našim potencijalnim inozemnim klijentima. Hrvatska se sve više pozicionira kao top destinacija za turizam općenito, a javni sektor ima veliku ulogu u pozicioniranju Hrvatske kao jedne od vodećih mediteranskih destinacija za medicinske putnike. Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba i medicinski klasteri (Kvarner, Zagreb i Osijek) svi zajedno rade na ovoj važnoj viziji – brendiranju i pozicioniranju Hrvatske kao vodeće mediteranske destinacije za medicinske putnike.

Trenutno smo regionalno poznati po dentalnim uslugama i na tome trebamo raditi jer je put već napravljen, a uz to pozicionirati Hrvatsku kao odličnu zdravstvenu/medicinsku destinaciju za sve ostale grane zdravstva i medicine jer možemo ponuditi jednako dobru uslugu i standarde na razini onih svjetskih.

Stalno pričamo o produženju sezone tj. problemu sezonalnosti, može li zdravstveni turizam biti jedan od rješenja? Implikacije se svakako multipliciraju u cijelom tom lancu? Koje je Vaše konkretno iskustvo na tu temu?

Zdravstveni turizam može biti i ima tendenciju postati glavno rješenje ovog problema. Izazovi su brojni, poput odabira tržišta, budžeta za ta ista tržišta (jer na tržištima na koja mi želimo ići je i oglašavanje skuplje) te tzv. ‘vizni režim’ za određene zemlje (Rusija, Bliski Istok itd.). Jedan od najvećih izazova je činjenica da mi još nismo etablirana destinacija za zdravstveni turizam i tu nam treba pomoć Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma. Kroz oglašavanje i brendiranje Hrvatske kao zdravstvene destinacije, pozicionirali bismo Hrvatsku kao top destinaciju za zdravstveni turizam te time pomogli privatnim klinikama koje se već oglašavaju u inozemstvu da njihov novac vrijedi više. A kada se poveća broj klijenata, onda će doći i veće investicije koje direktno utječu na rast BDP-a. I sami znate da Hrvatska od 2009. – 2016. ima negativni koeficijent rasta od -1%. Zdravstveni turizam može i mora biti jedan od mnogo generatora investicija i rasta u Hrvatskoj i rješenje po pitanju sezonalnosti.

Trebamo li forsirati certificiranje i akreditiranje zdravstvenih ustanova kako bi se uopće mogle baviti zdravstvenim turizmom? Jer jedan loša i neprofesionalna klinika može urušiti cijelo tržište jer se prvenstveno radi o povjerenju pacijenata.

Certifikati i akreditacije nikako nisu preduvjet, no kada radite isključivo s ljudima oni znače jako, jako puno – posebice u vidu povjerenja klijenata koji dolaze iz inozemstva. Stoga je moj odgovor jedno veliko ‘da’ za certifikate i akreditacije. Zahvaljujući certifikatu ISO 9001: 2015 koji smo stekli, stvorili smo standarde s protokolima i postupcima za svaki korak u brizi o inozemnim klijentima, od prvog kontakta s našom klinikom sve do brige nakon zahvata i praćenja cijelog procesa. Projektni tim koji se sastoji od 12 predstavnika odjela za kvalitetu prošao je kroz: 75 zapisa, 49 protokola, 124 radne upute, 165 obrazaca te 5 pravilnika. Cilj nam je svakodnevno usavršavati ove brojke kako bi odgovarale stvarnom stanju u operativnom i strateškom djelovanju naše Poliklinike.

Prepoznati smo kao vodeća klinika za plastičnu kirurgiju, stomatologiju i dermatologiju u Hrvatskoj, a prošlogodišnja nagrada IMTJ (International Medical Travel Journal) za “Najbolju međunarodnu kliniku za estetsku kirurgiju” govori puno. Ove godine aplicirali smo četiri prijave za četiri različite kategorije gdje smo u tri kategorije već prezentirani kao finalisti, što je ogromna vrijednost za nas.  Prema Deloitteu, jedno smo od najbrže rastućih malih i srednjih poduzeća u medicinskom sektoru u regiji, a nakon 23 godine uspješnog poslovanja na dvije lokacije u Zagrebu, početkom iduće godine Poliklinika Bagatin otvara svoja vrata i u srcu Dalmacije, gradu Splitu. Ponosni smo nositelji Global Clinic Rating priznanja natprosječnog standarda usluga. GCR je međunarodno akreditacijsko tijelo koje ocjenjuje medicinske ustanove na bazi 4 kriterija: stručnost osoblja, tehnološka opremljenost i kvaliteta medicinskih i nemedicinskih jedinica, raspon i kvaliteta medicinskih i nemedicinskih procedura i usluga te kritike i ocjene pacijenata na neovisnim web stranicama. Ono što bih svakako posebno istaknuo je Bagatin Akademija, petogodišnji projekt razvoja mekih vještina u zdravstvu. Jednom mjesečno imamo predavanja i seminare s više od 50 trenera koji su najbolji u Hrvatskoj u području liderstva, mekih vještina i komunikacije. Kontinuirana edukacija je temelj i osnova naše korporativne kulture.

Sljedeći korak za nas je akreditacija od strane jednih od vodećih akreditacijskih kuća u svijetu kao što su AACI te JCI. To je pravi smjer jer se time diže standard kvalitete u ustanovi i podiže vlastiti kredibilitet na tržištu, što pak nadalje privlači potencijalne internacionalne partnere i klijente u kliniku.

KOMENTAR Goran Rihelj, gl. urednik HrTurizam.hr / Zdravstveni turizam – prilika koju ne smijemo propustiti

Potencijal zdravstvenog turizma tu je godinama, a sada Hrvatska raspolaže s izvrsnim, stručnim i visoko profesionalnim ustanovama, no bez strateškog i zaokruženog turističkog proizvoda i dalje neće biti velikog pomaka. Imamo prekasnu obalu i klimu, vrhunske specijalizirane zdravstvene ustanove, odličnu povezanost tj. dostupnost, kao i nevjerojatne turističke priče – samo ih moramo lijepo upakirati u zaokružen turistički proizvod i ispričati našim gostima priču.

S druge strane, poduzetnici kao da glasno viču i šalju apel turističkim institucijama da se uključe i da zdravstveni turizam postane dio integrirane hrvatske turističke ponude. Do kada trebamo čekati da se nešto stvarno pomakne s mrtve točke? Sustav je tu zbog nas, a ne obrnuto. Ako napravimo paralelu s privatnim sektorom tj. tržištem i operativnosti sustava, sve nam je jasno. Sporost i inertnost sustava nas košta, svi gube novac jer nema razvoja, a konkurencija ide naprijed. Ovo nema nikakve veze s politikom, nego isključivo s tržištem.

Zdravstveni turizam nalazi se kao jedan od fokusa Master plana razvoja turizma do 2020.godine. Puno obećavajućih i optimističnih strategija i planova  je navedeno, no nažalost, na tržištu i dalje nema konkretnih i pravih tržišnih pomaka. Ovdje govorimo isključivo o strateškom razvoju.

Još jednom naglašavam i apeliram na usku suradnju TZ-a i Ministarstva turizma s klinikama. Oni moraju zaokružiti cijeli ciklus, dati okvirne smjernice, poticati i razvijati platformu te, u konačnici, brendirati Hrvatsku kao top destinaciju za zdravstveni turizam i ujedno osmisliti sadržaj za svoje turiste – a naše pacijente. S druge strane, mi ćemo se i dalje sve svoje napore i resurse uložiti u dovođenje novih pacijenata (njihovih turista) kojima ćemo pružiti najkvalitetniju uslugu. Spomenuo bih i da ti pacijenti/klijenti/turisti dolaze u predsezoni kao i u podsezoni, te da generiraju višu potrošnju.

Živimo u 21.stoljeću gdje su promijene sve brže i brže, gdje je jaka konkurencija, gdje se sve teže i teže istaknuti i doći do pozornosti. Trebamo se ‘trgnuti’, maknuti fokus sa sunca, mora i brojanja noćenja te prestati davati prednost konkurenciji u okruženju. Sve je na nama samima, sve imamo, a iskreno se nadam kako ćemo znati iskoristiti naše potencijale u zdravstvenom turizmu.

 

Stalno pričamo o potencijalima, vrijeme je da te potencijale i konkretiziramo. Odmah i sada kada je hrvatski turizam trend i u fokusu globalnih turista i medija. Zdravstveni turizam je prilika koju ne smijemo popustiti.

Izvor: hrturizam.hr, Goran Rihelj

VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane

oglas (2)