Loading...

Svjetsko prvenstvo barmena završeno je u srijedu u Kopenhagenu.

Ovo natjecanje, u organizaciji Međunarodne udruge barmena, trajalo je tri dana.

U žestokoj konkurenciji od 70 zemalja, Hrvatsku je predstavljao aktualni državni prvak, 33-godišnji Cavtaćanin Mario Saulan.

Naš Mario osvojio fantastično četvrto mjesto te iza sebe ostavio brojne iskusne barmene iz zemalja čija tradicija u spravljanju koktela već godinama osvaja međunarodna tržišta.

Dubrovčanin je pred stručnim žirijem predstavio zanimljiv koktel, naziva Epidaurus, koji spaja slatke i ljute okuse, a sastojci su vodka Finlandia, Triple sec, Spicy Monin, Giffard, cijeđeni sok od limete i sok od brusnice. Ova rapsodija okusa oduševila je barmene u Kopenhagenu, no ipak, prvo mjesto pripalo je iskusnim Austrijancima.

Inače, Mario, koji trenutno radi u caffe baru Mihael u Cavtatu, ističe kako je jako ponosan na ovaj uspjeh, no kako je ipak očekivao malo više. 'Ne mogu reći da sam nezadovoljan, ali mi je žao što nisam među prva tri mjesta. Koktel koji sam prezentirao oduševio je moje kolege, no pred žirijem nije bio lagan zadatak. Ipak su morali kušati 70 koktela iz cijelog svijeta, svaki je bio poseban na svoj način, a pobjednik, predstavnik Austrije, ovo prvenstvo osvojio je i prije sedam godina. To je jedan iskusan i fantastičan barmen kojem treba zaista čestitati. Ja svakako nastavljam dalje, ovo je posao koji volim, u koji sam zaljubljen još od malih nogu. Nije mi bilo baš lako doći do titule državnog prvaka, ali uspio sam i ne odustajem', naglasio je Saulan.

Inače, s Marijom je u delegaciji bio i njegov mentor Frano Stjepović, koji je jedan od voditelja škole za barmene u Dubrovniku i koji je s našim predstavnikom od njegovih barmenskih početaka.

Nakon ovog Svjetskog prvenstva, pred Marijom je novo državno koje će se održati u Makarskoj, a nastavlja i sa školom barmenstva u Dubrovniku koju vodi zajedno s mentorom Franom Stjepovićem i kolegom Leom Bautovićem.

Izvor: Dubrovački dnevnik RTL HR

 

 

Najveća hotelijerska tvrtka na području crikveničko-vinodolske rivijere Jadran d.d. koja u vlasništvu ima 8 hotela, 2 kampa i 2 naselja zaključila je rezultate poslovanja za prvih osam mjeseci ove godine.

Tvrtka koja je prije tri i pol godine izašla iz stečaja, a danas je u većinskom državnom vlasništvu, u prvih osam mjeseci bilježi rast poslovnih prihoda od 10% u odnosu na isto razdoblje lanjske godine, a prihod od prodaje u porastu je od čak 18% dok je u isto vrijeme ostvareno 11% više noćenja. Kada se ostvareni poslovni prihodi uspoređuju sa prethodnim godinama, za isto razdoblje, prve godine nakon stečaja Jadran d.d. ostvario je u prvih osam mjeseci 50,9 milijuna kuna prihoda, 2015. godine 54,3 milijuna kuna, 2016. godine 60,8 milijuna kuna dok ove godine prihodi iznose 67 milijuna kuna.

Rezultat je to ponajprije investicija koje je Jadran d.d. proveo u protekle tri godine, a koje su rezultirale povećanjem kategorizacije hotela Omorika i Katarina s dvije na četiri zvjezdice, hotela Slaven i kampa Selce na tri zvjezdice, te najnovijeg hotela otvorenog u kolovozu ove godine, hotela Esplanade, koji nosi četiri zvjezdice.

Kamp Selce ostvario rekordnih 100 tisuća noćenja

U Jadranu je posljednje tri godine prisutan trend rasta svih poslovnih pokazatelja, a na provedene investicije i novoformirane proizvode tržište je reagiralo pozitivno, te naši obnovljeni hoteli danas postižu daleko veće prosječne cijene noćenja, veću popunjenost i dužu otvorenost obzirom da su u sklopu investicija formirani i dodatni sadržaji poput SPA centara, kongresnih dvorana i dvorana za vjenčanja. Booking za listopad i studeni također je dobar, kao i najave za iduću godinu. Posebno nas raduje ostvareni rezultat kampa Selce koji smo prije dvije godine podigli na tri zvjezdice, a koji je ove godine ostvario rekordan rezultat, s ovim kapacitetom, ostvarivši preko 100 tisuća noćenja“, izjavio je predsjednik Uprave Jadran d.d. Dino Manestar.

U Jadranu je tijekom turističke sezone bilo zaposleno preko 500 zaposlenika u objektima koji su ostvarili 340 tisuća noćenja.

Izvor: Časopis za gastronomiju i turizam MENU PLUS

Počeli su osmi Virtualni dani karijera i znanja, sajam koji organiziraju portal MojPosao i regionalni partneri Infostud i Posao.ba.

Sajam traje do 18. listopada i dostupan je na adresi dankarijera.com, a na njemu se predstavlja 70 tvrtki i edukativnih ustanova i Hrvatske i regije.

Posjetitelji na sajmu mogu ‘prošetati’ i kroz pet kapsula: IT, Financije, Trgovina i Turizam, a nova znanja mogu pronaći u kapsuli Edukativnih ustanova. Poslodavci izlagači posjetiteljima sajma dostupni su na chatu, a kandidati zainteresirani za posao mogu dogovoriti i video razgovor s poslodavcem putem privatnog video chata.

Svi oni koji pak odluče sudjelovati u Virtualnom hackathonu (11. – 16. listopada) mogu osvojiti vrijedne nagrade: Dron, Oculus Rift, 3D printer i mnoge druge. Proglašenje pobjednika održava se 18. listopada, na zadnji dan Sajma.

Tvrtke izlagači

Ukoliko ste u potrazi za poslom, ovo su neke od tvrtki izlagača koje nastupaju na sajmu:

Regionalni izlagač LIDL na Virtualnom sajmu oglašava 8 otvorenih radnih pozicijaza rad na području Zagreba, Samobora, Velike Gorice, Jastrebarskog te na Jadranu. Addiko Bank zapošljava u Zagrebu, ali i na području cijele Hrvatske, a otvorene radne pozicije ima i za rad u Ljubljani i Beogradu.

Jadranka hoteli u sklopu Virtualnog sajma objavili su 11 oglasa za rad u Malom Lošinju. Čak 22 oglasa za posao nudi izlagač Rimac Automobili koji traži zaposlenike za rad u Svetoj Nedelji.

Hrvatski Telekom zapošljava dva ICT stručnjaka, a detalje natječaja možete pronaći u Ponudama na njihovom štanduKauflandposjetiteljima sajma nudi 8 radnih pozicijadok na štandu tvrtkeAD Plastik možete pronaći 10 pozicija. Ukoliko vas zanima rad u sektoru turizma, u Lopudu, pogledajte ponudu koju je za vas pripremila Anker Grupa.

Prilika za posao čeka vas i na štandovima tvrtki CloudsensePLIVADubrovački Vrtovi SuncaTomsoftSport-Bet te Impol-TLM.

Za sve dobre programere i one natjecateljskog duha savjetujemo Virtualni hackathon, platformu na kojoj ćete odmjeriti znanje s najboljim programerima iz regije, dobro se zabaviti, a usput osvojiti i vrijedne nagrade: Dron, Oculus Rift i 3D printer.

Izvor: Lider

Četvrtak, 12 Listopad 2017 11:52

Broj noćenja dosegnuo 100 milijuna

Broj noćenja dosegnuo je 100 milijuna, ali izostala je zarada od 4 milijarde eura. Plan o broju noćenja dostigli smo tri godine prije roka, ali smo zapeli sa zaradom.

Da je u Hrvatskoj stvarnost u odnosu na planove i projekcije rasta i razvoja pojedinih gospodarskih grana uvijek uglavnom u zaostatku, nije više vijest. Nešto nas na tom putu genijalnih razvojnih vizija pojedinih sektora uvijek neplanirano zaustavi i zakoči. Pa nikako da stignemo sve ono što su stručnjaci tako lijepo prognozirali i uobličili u skupe razvojne studije, analize i strategije.

U većini djelatnosti osim u – turizmu. U njemu smo ovih dana kada je spektakularno izbrojeno da smo u devet ovogodišnjih turističkih mjeseci dosegnuli gotovo 100 milijuna turističkih noćenja, zapravo stigli do cilja cijele tri godine prije roka. Za hrvatske prilike nevjerojatno.

I dalje petina BDP-a

Strategija razvoja turizma planirala je, naime, da ćemo do takvih rezultata fizičkog prometa kao jednog od pokazatelja uspješnosti našeg turizma, stići tek 2020. godine, a evo nas već u 2017. na brojkama iz budućnosti.

I sve bi bilo izvrsno da smo i u svim drugim segmentima rasta i razvoja te grane koje je prije pet godina isplanirala Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine, napredovali jednako brzo i uspješno.

Ali nismo. Najveći zaostatak u odnosu na ciljeve toga strateškog dokumenta iz turizma imamo u prihodima koji puno sporije rastu od fizičkog prometa, a ni s turističkim investicijama nismo uhvatili korak kako se očekivalo.

Tako bi se u ovoj godini uz oko 100 milijuna turističkih noćenja i više od 17 milijuna dolazaka turista, turistički prihodi od stranih gostiju trebali popeti do nešto više od devet milijardi eura. S potrošnjom domaćih gostiju koja se tome pribroji, ukupni turistički prihodi zacijelo će u ovoj godini premašiti 10 milijardi eura.

I bit će to podatak vrijedan respekta jer će udio turizma u BDP-u Hrvatske i dalje biti gotovo 19 posto. To turizmu osigurava poziciju najvažnijega gospodarskog čimbenika u platnoj bilanci zemlje i trenutno nezamjenjivog punjača državnog proračuna.

No, kada se već hvalimo fizičkim prometom koji smo dosegnuli tri godine prije plana iz razvojne strategije turizma, gdje smo onda zapeli sa zaradom od tog istog ogromnog rasta broja turista u Lijepoj našoj?

Jer, prema planovima, Hrvatska je trebala sa stotinu milijuna turističkih noćenja zarađivati oko 14,5 milijardi eura od turizma. Mi smo, međutim, ove godine na pragu ostvarenja tih stotinu milijuna turističkih noćenja, ali su prihodi od njih barem četiri milijarde eura manji od plana.

Sa 10 milijardi eura koliko bi naš turizam trebao donijeti od inozemnih i domaćih gostiju u 2017. godini, Hrvatska će imati odlične prihode od te djelatnosti, ali daleko smo od zacrtanog cilja prihoda s tolikim prometom.

Jer planiralo se da se veći dio tih milijuna noćenja napravi tijekom znatno duže sezone u hotelima koji su glavni izvor stvaranja dodane vrijednosti i zapošljavanja i koji uz razvoj turističke infrastrukture, mogu preokrenuti današnji dominantno rentni model turizma u profitabilno cjelogodišnje poslovanje.

Dogodilo se, međutim, da je uz kampove u kojima je trećina naših kapaciteta u turizmu, obiteljski smještaj rastao puno brže od hotelskog i nadrastao u nekim dijelovima sezone promet u hotelima, što je u suprotnosti sa svim strategijama i razvojnim planovima koji su predvidjeli potpuno obrnuti proces.

Hrvatska je tako prema planovima do 2020. godine trebala imati oko 20 tisuća novih hotelskih soba u kojima bi se goste primalo cijelu godinu, a izgradila se ili obnovila tek četvrtina planiranog.

Istovremeno se ponuda pojačala za stotinu tisuća novih postelja  u obiteljskom smještaju čija prosječna zauzetost je ispod 60 dana. Kada se svemu doda i ovisnost o vremenu koja određuje dužinu sezone u kampovima, jasno je odakle nerazmjer u zaradi od turizma u Hrvatskoj u usporedbi s drugim turističkim zemljama čiji turizam počiva na hotelima i dužoj sezoni.

Nisu krivi iznajmljivači

Ne treba zbog toga krivnju svaljivati na iznajmljivače koji su kronični nedostatak postelja u hotelima u Hrvatskoj spretno i spremno pretvorili u dopunsku djelatnost iznajmljivanja za popravljanje kućnog proračuna. Oni su svoju imovinu stavili na tržište i od nje zarađuju. I s pravom ih apsolutno ne zanima što državne strategije kažu o tom njihovu poslu.

Nitko Hrvatskoj nije kriv što ima manje hotela nego što tržištu nude Barcelona i Mallorca, zbog čega nam je i njihova zarada nedostižna. Njihov turizam ne počiva na posteljama u apartmanima, stanovima i kampovima kao kod nas, nego na destinacijskim atrakcijama koje su razlozi dolaska i potrošnje u puno dužoj sezoni od naše.

Pri tome sve bolji privatni smještaj koji imamo u Hrvatskoj ne treba gledati kao balast samo zato jer ne donosi državi prihode i dužinu sezone kakvu bismo željeli, nego ga tretirati kao komparativnu prednost turističke ponude. Ali u njoj glavnu riječ moraju imati hoteli, mali, veliki, obiteljski koji će, kao svuda u svijetu, prvi otvarati i posljednji zatvarati vrata gostima. Bez toga ćemo teško do tih željenih 14,5 milijardi eura…

Izvor: slobodna dalmacija

Novi ravnatelj Instituta za turizam je Damir Krešić, te će na tom mjestu naslijediti dugogodišnju ravnateljicu Sandu Čorak, doznaje se iz tog Instituta.

Krešić je za novog ravnatelja izabran početkom listopada, a riječ je o znanstveniku koji je dugi niz godina član istraživačkog tima Instituta, u sklopu čega je radio na planiranju razvoja turizma u Hrvatskoj i u regiji, a tijekom karijere sudjelovao je na brojnim stručnim projektima i autor je većeg broja znanstvenih radova s područja turizma.

– Prema planu i programu rada, Institut očekuje novi iskorak u poslovanju, kako u segmentu znanstvenog rada tako i segmentu suradnje s turističkim gospodarstvom. Poseban naglasak stavljen je pritom na potrebu praktične primjene rezultata znanstvenog i stručnog rada u turističkom gospodarstvu, odnosno na potrebu povezivanja znanosti s turističkom praskom, poručio je povodom imenovanja Krešić.

Institut je od 2001. godine vodila Sanda Čorak i tom je razdoblju Institut uspješno proveo brojne projekte važne za održivi razvoj hrvatskog turizma.

Neki od važnijih projekata Instituta bili su izrada Strategije razvoja turizma RH do 2020., Turistička satelitska bilanca (TSA), TOMAS – istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj te brojni drugi, a kako kažu iz Instituta, Čorak ostaje tamo raditi i dalje kao znanstvenica.

Integrirani pristup turističkom razvoju i upravljanju koji uvažava razvojne aspekate poduzeća, turističke destinacije i nacionalnu turističku politiku, strateška je odrednica djelovanja Instituta.

Potpisnik je Deklaracije o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača, a odličnu suradnju ima s brojnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu, uključujući i Svjetsku turističku organizaciju. Osnivačka prava nad Institutom ima RH, a upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Izvor: LIDER/HINA

DUBLIN, 11.10.2017.

Irska vlada pokazala je da je spremna ukinuti porezne poticaje u sektoru turizma a o odluku o nižoj stopi PDV-a u tom sektoru donijet će kada dobije jasniju sliku o posljedicama Brexita, kazao je u srijedu ministar financija Paschal Donohoe.

Irska je 2011. godine snizila stopu poreza na potrošnju za usluge u hotelima, restoranima i ostalim turističkim kapacitetima s 13,5 na devet posto i time poduprla sektor temeljito uzdrman financijskom krizom.

Danas irski turizam bilježi dobre rezultate zahvaljujući rekordnom rastu turističkih dolazaka i višim cijenama, ponajprije u Dublinu.

Od početka godine broj turista uvećan je za 2,5 posto, ali se dolazak gostiju iz susjedne Britanije smanjio za sedam posto, u kontekstu slabljenja funte zbog britanske odluke o izlasku iz EU-a. Time je nagoviješten kraj višegodišnjeg razdoblja dvoznamenkastih stopa rasta turističkih dolazaka.

U takvoj je situaciji ministar financija odlučio zadržati nižu stopu PDV-a u turizmu u prijedlogu državnog proračuna za 2018. godinu, ali je skrenuo pažnju na snažno povećanje administrativnih pristojbi u segmentu komercijalnih nekretnina, naznačivši kakve poteze smjera u budućnosti. Taj se segment, poput turizma, također značajnije oporavio proteklih godina zahvaljujući nižoj stopi poreza.

"Zbog odluke koju sam donio vezano za administrativne pristojbe smatram da sam pokazao da sam spreman ukinuti porezne stope koje ocijenim neodrživima u duljem razdoblju", kazao je Donohoe u razgovoru za državnu televiziju RTE, aludirajući na stopu PDV-a.

"Radije bih iduću odluku o PDV-u donio nakon što dobijem jasnu sliku o tome što će se dogoditi s britanskim turističkim sektorom", poručio je ministar financija, opisujući odluku o zadržavanju poreznih stopa na važećoj razini kao pomno odvagnutu osobnu procjenu. 

Izvor: MINT (Hina/Reuters)

Za razvoj cjelogodišnjeg turizma u cijeloj Hrvatskoj postoji veliki potencijal i gotovo svi preduvjeti, no da do toga i dođe potrebno je više inicijative na lokalnoj razini, jača aktivnost privatnog i javnog sektora sa stanovništvom te politička volja, podrška države i jaka promocija, poruka je konferencije "Može li hrvatski turizam 365".

Ta je konferencija o razvoju cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj u srijedu u Zagrebu, u organizaciji konzultantice Ivane Kolar i tvrtke Julius Rose, okupila gotovo 300 sudionika iz Hrvatske i regije, među kojima i Austrije, Slovenije i Mađarske, koje su istaknute i kao zemlje-primjeri cjelogodišnjeg turizma od kojih Hrvatska može dosta naučiti.

"Iznenađeni smo mnogo većim odazivom na konferenciju od očekivanog, što potvrđuje da je cjelogodišnji turizam tema koja zanima mnoge, a mnogima je i veliki izazov, pogotovo što je sezonalnost u hrvatskom turizmu i dalje prilično velika, prema nekim istraživanjima i najveća na Mediteranu. Zabrinjava i što je iskorištenost kapaciteta vrlo visoka u ljetnim mjesecima, a vrlo niska u ostalima u godini i smatramo da hrvatski turizam i u tom smislu i u svemu može bolje", istaknula je Kolar.

I ona i drugi sudionici panela održanih u sklopu konferencije istaknuli su kako želje za razvojem ima, ali i da promjena neće biti bez aktivnog zajedničkog rada i veće efiksanosti rada.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende smatra da da bi cjelogodišnji turizam donio brojne prednosti i blagodati, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, označivši da za taj razvoj nedostaje infrastrukture, ali i da bi postojeće smještajne i druge kapacitete trebalo bolje koristiti.

"Hrvatski turizam može i mora 365, ali je to proces u kojem moraju sudjelovati svi, od stanovnika i poduzetnika do vlasti na svim razinama", poručio je Pende.

Ugled turizma se poremetio

Naglašavajući kako je cjelogodišnji turizam veliki izazov za mnoge zemlje, pa tako i Sloveniju, pogotovo ove godine kada je u mnogim zemljama svijeta 'overtourism' ili prekomjerni turizam postao vruća tema, slovenski ministar za gospodarstvo i tehnološki razvoj Zdravko Počivalšek je, iznoseći primjere zaokreta Slovenije u promišljanju i razvoju turizma do 2021. na temeljima održivosti, poručio da ne treba nikada zaboraviti da turizam snažno utječe na život stanovnika i zajednica.

"Prekomjerni turizam događa se i u Hrvatskoj, kao i u Španjolskoj, Veneciji i drugdje, a dio tog problema su niske cijene avio prijevoza, krstarenja i smještaja putem 'sharing' online platformi što čini da destinacije postaju sve dostupljenije. Turizam je najveća industrija u ekspanziji, ali se ne ponašamo odgovorno prema ljudima niti prema okolišu, te je stoga potrebna jasna podrška države i vizija, jer u turizmu je važan svaki dan a ne samo ljetni mjeseci", istaknuo je Počivalšek, ocjenjujući sve to i razlogom za poremećaj i pad ugleda turizma.

"Turizam se u svakoj zemlji može razvijati cijele godine, pitanje je samo koliko se to želi i što će to donijeti. Ako se razvija na temeljima održivosti, stvaranju proizvodi koji će motivirati turiste na dolazak cijele godine i ako se razvija ravnomjerno u svim dijelovima zemlje, tada će se od turizma moći i više zaraditi i biti zadovoljniji", smatra Počivalšek.

Važno je održati obećanja i ne raditi suprotno strategiji

Hotelijer Jako Andabak (Sunce koncern i hotelska grupacija Bluesun), koji je i među rijetkima u Hrvatskoj osim na Jadranu u turizam ulagao i na kontinentu, u Hrvatskom zagorju i Slavoniji, smatra da bi u Hrvatskoj bilo važno da se političari pa i poduzetnici drže onoga što su obećali.

"Imamo strategiju razvoja turizma, koja je zacrtala i ravnomjerni i cjelogodišnji razvoj turizma s puno selektivnih oblika, a sve što činimo upravo je suprotno toj strategiji, počev od porezne politike, loše poduzetničke klime i velikog broja nameta. Stoga nije čudo što turizma na kontinentu ima samo u tragovima i što se, umjesto sve više hotela, otvara sve više privatnog smještaja jer je to isplativije i s manje davanja. Vidimo sada da izgleda ni od CRO kartice neće biti ništa, iako su je najavljivali kao veliku mogućnost, no ipak vjerujem u cjelogodišnji turizam, a to vidimo i u povećanoj potražnji za turističkim sadržajima u Bizovcu, Mariji Bistrici i Donjoj Stubici, gdje planiramo investicije koje pripremamo već dugo i za koje se nadamo da je sada pravo vrijeme", rekao je Andabak.

Uspoređujući rezultate turizma iz 2006. i 2016. godine, Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) je istaknuo da, iako su u tom razdoblju dolasci i noćenja porasli za oko 50 posto, ipak i dalje nema velikih pomaka u sezonalnosti - i dalje se u srpnju i kolovozu, dakle samo u dva ljetna mjeseca, ostvari više od 60 posto ukupnih godišnjih noćenja.

Još dalje je u analizi otišao Siniša Topalović iz konzultantske kuće Horwath HTL Hrvatska naglasivši da se od 2012. do 2016. broj noćenja u tri ljetna mjeseca kretao oko 86 posto ukupnih godišnjih noćenja. Od 2011. do 2016. izgubilo se i u deviznom prihodu po stranom dolasku, koji je sa 666,6 dolara u 2011. pao na 625 dolara u 2016., čime je, po njegovim analizama, samo lani Hrvatska izgubila oko 640 milijuna dolara prihoda od stranih turista.

"Hrvatska je vjerojatno najlošija u EU, ako ne i u svijetu, s udjelom ljetnih turističkih noćenja u ukupnim godišnjim noćenjima, ali i po neravnomjernom razvoju turizma u zemlji, udjelom privatnog smještaja od 60 posto u odnosu na oko 17 posto udjela hotela, te nedostatku konkurentnih cjelogodišnjih proizvoda, unatoč odličnoj resurnoj atrakcijskoj osnovi", upozorio je Topalović.

Izvor: hr.n1info.com

Već četvrtu godinu zaredom hotel Valamar Riviera iz Poreča proglašen je vodećim hrvatskim boutique hotelom, a porečki obiteljski hotel Valamar Club Tamaris nagrađen je treću godinu zaredom vodećim ljetovalištem u Hrvatskoj. Ovogodišnjim nagradama World Travel Awards za 2016. Valamar je potvrdio iznimnu kvalitetu usluge te visoko postavljene standarde u turizmu.

I drugi Valamarovi hoteli su dobitnici nagrada - hotel Valamar Lacroma Dubrovnik već treću godinu osvaja nagradu za vodeći poslovni hotel, a kao vodeći hotel u Hrvatskoj bio je proglašen već dva puta, 2013. i 2015. godine.

'Sretni smo i iznimno ponosni da su tri naša hotela, Valamar Lacroma Dubrovnik, Valamar Riviera te Valamar Club Tamaris ponovno osvojili prestižne nagrade World Travel Awards. Ovo veliko priznanje potvrda je napornog rada i predanosti svih članova Valamarove velike obitelji te sve bolje kvalitete naše usluge. Čestitam svim zaposlenicima nagrađenih hotela te njihovom vodstvu', izjavio je ovom prilikom Davor Brenko, potpredsjednik za prodaju i marketing u Valamar Rivijeri. 

Rikard Antičević, direktor regije Lanterna rekao je: 'Velika mi je čast u ime Valamar Club Tamarisa primiti ovu prestižnu nagradu treći put zaredom. Ova nagrada postala nam je pokazatelj da se držimo dobrog smjera i motivira nas da našim gostima i dalje pružamo nezaboravno iskustvo i najbolju uslugu.'

Nagrada World Travel Awards dodjeljuje se od 1993. godine. 

Izvor: T-portal

VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane