Loading...

OGNJEN BAGATIN, POLIKLINIKA BAGATIN: ZDRAVSTVENI TURIZAM MOŽE I MORA BITI JEDNO OD RJEŠENJA PO PITANJU SEZONALNOSTI

U proteklih mjesec dana Poliklinika Bagatin dobila je dvije inozemne nagrade i priznanja za dvije djelatnosti, dental i dermatologiju. U velikoj konkurenciji od preko 290 stomatoloških klinika diljem svijeta upravo je Dental centar Poliklinike Bagatin dobio nagradu u najzahtjevnijoj kategoriji – potpuna rekonstrukcije čeljusti. Nagradu na godišnjoj razini dodjeljuje američka platforma ‘Dental Implants Friends’ i time odaje priznanje postignućima stomatoloških klinika i njihovim vrhunskim stomatolozima.

Samo tjedan dana nakon toga Poliklinika Bagatin proglašena je vodećom dermatološkom klinikom u Europi prema najnovijoj analizi europskih dermatoloških klinika koju radi Global Clinic Rating – međunarodno akreditacijsko tijelo za medicinske ustanove. Sveukupna međunarodna klinička reputacija Poliklinike Bagatin za 2018. ocjenjena je vrlo visokom ocjenom 4.55, što ju svrstava na sam vrh klinika u Europi.  „To ukazuje na sve veći zdravstveni standard diljem Europe, ali i Hrvatske! Ono što me veseli još i više je činjenica da je u top 10 klinika u Europi uvršteno čak 3 klinike iz Zagreba, a to su uz nas još Poliklinika Poliderma i Poliklinika Nola“ ponosno ističe Ognjen Bagatin, iz Poliklinike Bagatin.

Zadnja priznanja Poliklinike Bagatin samo su još jedan u nizu uspjeha naših poliklinika, specijaliziranih bolnica, ordinacija, toplica i drugih zdravstvenih ustanova na više nego konkurentom tržištu Europe i dokaz kako je krajnje vrijeme da se počnemo ozbiljno i strateški baviti zdravstvenim turizmom. Kad ako ne sada kada smo u fokusu i u trendu kao poželjna turistička destinacija.

Upravo gore navedna priznanja bili su povod za razgovor s Ognjenom Bagatinom iz Poliklinike Bagatin u kojem smo govorili o svim izazovima, potencijalima, trenutnom stanju i daljnjem razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

Potencijal zdravstvenog turizma tu je godinama, a sada Hrvatska raspolaže s izvrsnim, stručnim i visoko profesionalnim ustanovama, kao što je i Poliklinika Bagatin, i to je osnova i glavna baza – profesionalne, certificirane zdravstvene ustanove. No, same ustanove nisu zdravstveni turizam, potreban je zaokružen turistički proizvod? Kakvo je realno stanje u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj?

Vrlo smo optimistični kada je riječ o budućnosti medicinskog i zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. S obzirom da je godišnji rast na globalnoj razini u ovoj grani turizma 15-20%, dio domino efekta i utjecaja mora se osjetiti i u našoj zemlji. Prema nekim izračunima i prognozama, a neke od njih je potvrdio naš ministar turizma, Gari Cappelli, hrvatska turistička industrija može očekivati milijardu eura prihoda iz ove grane turizma, 400 milijuna eura ulaganja i oko 1500 dodatnih radnih mjesta. Gledajući na razini Europe najpropulzivnija je grana selektivnog turizma jer je 15% svih putovanja motivirano zdravstvenim razlozima – 203 milijuna putovanja Europljana godišnje. Na tim se putovanjima godišnje potroši ukupno 115 milijardi eura.

U Hrvatskoj turizam sa 19.6% ostvaruje najveći udio u BDP-u, u tom udjelu trenutno je tek oko 300 milijuna eura prihoda od zdravstvenih usluga u turizmu što čini manje od 3% u prihodima turizma Hrvatske. Strateški cilj je podići taj udio na 10% , dok je svjetski prosjek trenutno oko 15%.

NO, SVE TO DOGODIT ĆE SAM SAMO UKOLIKO HRVATSKA USPIJE DODATNO RAZVITI ZDRAVSTVENI TURIZAM I UČINITI GA GLOBALNO KONKURENTNIM, A TO ZNAČI UPRAVO TO DA PRUŽAMO ZAOKRUŽEN TURISTIČKI PROIZVOD – OGNJEN BAGATIN 

Mi provideri to ne možemo sami, tu nam treba pomoć države. Izmjenama zakona koje bi nam „olakšale“ rad, alociranjem sredstava za svrhu oglašavanja i zajedničkih inozemnih predstavljanja, sufinanciranja fam tripova i posjeta inozemnih delegacija. Troškovi su tu ekstremno visoki i do sada smo ih većinom financirali iz vlastitih budžeta. Nitko od nas tu nije gladan samo vlastitog uspjeha, radimo to za dobrobit razvoja industrije, vjerujte mi, ima dovoljno klijenata za sve nas. No, pomak je tu. Prvi puta do sada zdravstveni turizam kao strateški važna grana turizma dobio je svoj budžet te su alocirana sredstava primarno za oglašavanje. To još uvijek nije dovoljno, ali čini se da se naš glas, tu mislim na nas providere, napokon čuje pa se barem nešto počelo događati.

Također, od 1. siječnja došlo je do izmjena u zakonu o pružanju usluga u turizmu. Ovim izmjenama se zapravo pružateljima zdravstvenih usluga bez dodatnog administriranja i registriranja poduzeća ili trgovačkih društava omogućava neposredno pružanje usluga, odnosno ponuda paketa. Uključuju, uz njihove zdravstvene usluge uslugu puta, smještaja i svih dodatnih aktivnosti koje pacijent za vrijeme boravka u destinaciji poželi – dakle možemo nuditi cjelovit turistički proizvod.

Puno je izvrsnih, profesionalnih, certificiranih klinika koje su postale centri izvrsnosti i mogu se usporediti s najjačim svjetskim klinikama. Specijalne bolnice Svjetlost i Sv. Katarina, Poliklinika Akromion, Poliklinika Rident, Poliklinika Smile, Poliklinika Bagatin, Lege Artis… samo su neke od hrvatskih perjanica koje su do sada sve svoje napore i ulaganja usmjeravale upravo u dugoročnu viziju otvaranja inozemnih tržišta te etabliranje Hrvatske kao destinacije za zdravstveni turizam.

Imamo li mi u Hrvatskoj zdravstveni turizam? Nekako se sve svodi na vlastite napore svih pojedinačnih klinika, koje same ulažu resurse kako bi turistima ponudili cijeli paket, što nije logično niti prirodno? Zdravstvene ustanove moraju biti to što jesu i najbolji u tome, a ne brinuti što će gost raditi 7 dana u destinaciji? To je posao DMC agencija, Turističkih zajednica, Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma.

Malo ljudi danas zna da su temelji zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u obliku organiziranog turizma postavljeni još davne 1686. godine osnivanjem Higijeničkog društva na otoku Hvaru. Tada je najveći naglasak bio na liječilišnom turizmu.

Nadalje, Istra i Kvarner su poznati po dentalnom turizmu s tradicijom dugom gotovo trideset godina. Oni su još u devedesetima prepoznali stratešku prednost blizine Italije i tog tržišta što je bio glavni „driver“ za početak dolaska Talijana na liječenje u Hrvatsku. Naglasak je na sjevernoj Italiji bio tada, ali i danas je. Drugi, a jednako bitan driver je bila cijena koja je drastično niža u Hrvatskoj nego kod konkurencije u Italiji. I treće, a jednako važno je da unatoč rastu i nižim cijenama kvaliteta nikada nije narušena. Znanje, specijalnost liječnika i njihova edukacija te materijali korišteni u radu usporedivi su s onim već „stereotipno“ kvalitetnim iz zapadnih zemalja.

Vezano uz pakete koje spominjete, da, to je istina. Mi smo iz prve ruke iskusili što znači loš sustav kada je u pitanju cjelovit proizvod i ponuda istog inozemnim klijentima. Istraživali smo, pokušavali te iz slučaja u slučaj učili što bi naši klijenti koji dolaze iz inozemstva voljeli raditi, vidjeti, istražiti, pojesti za vrijeme svog boravka u Zagrebu i Hrvatskoj, ukoliko im naravno sam oporavak to dopušta. Učeći se, ušli smo u partnerske odnose s putničkim agencijama, hotelima, restoranima kako bismo u svakom trenutku svojim klijentima mogli pružiti vrhunsku uslugu, jednaku onoj koju pružamo u našoj Poliklinici. To je značilo uvijek puno administracije, puno koraka koji su nas usporavali u izvrsnosti no uspjeli smo. Izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu zapravo je nešto što će nam olakšati sve ove procese no ispred nas je sada dug period da se to sustavno uvede u rad te komunicira na ispravan način.

Sadržaja ima, za svakoga po volji, sada samo trebamo pametno i ustrajno raditi na tome da se tako i predstavimo – mi provideri zajedno s državnim institucijama koje bi nam trebale biti stup oslonac u ovakvim pothvatima.

Koji su konkretni problemi i izazovi da se cijela priča oko zdravstvenog turizma pokrene s „mrtve točke“?  Nekako svi sve znamo, priča se kroz razna udruženja, ali sve stoji ili ide jako jako sporo, presporo u današnjem poslovnom okruženju? Vi ste na visokoj razini izvedbe i standardima, no sustav je daleko ispod. A opet, bez zaokružene priče i turističkog proizvoda, bez obzir na Vašu izvedbu, ako nema sinergije nema niti zdravstvenog turizam?

Najveći izazov, i ovdje kao i svugdje drugdje kada je u pitanju pomoć države, su financije. Sredstva alocirana za razvoj ove grane turizma od strane države i institucija jako su mala, usudio bih se reći da su manja nego sredstva koja Poliklinika Bagatin alocira iz svog prometa za redovita oglašavanja, kampanje i ostale marketinške aktivnosti i to samo za domaće tržište. Udruženja kao takva su pozitivna stvar i benefiti su doista brojni. Zajedničko oglašavanje, zajednički nastup na sajmovima i konferencijama za zdravstveni turizam, smanjenje troškova prilikom organizacije fam tripova za strane facilitatore, dijeljenje menadžerskih znanja među članovima, razvoj marketinške stručnosti i strategije, zajednički i individualni rast i razvoj te, naravno, pružanje još bolje i kvalitetnije usluge svim našim klijentima. Ali, ne zaboravimo opet da su i udruženja, također, temeljena na inicijativama privatnih klinika i bolnica. Članarine koje dajemo u udruženja da bismo održali opstanak istih,  premale su da bi se pričalo o velikim projektima i aktivnostima.

NEĆEMO MOĆI JOŠ DUGO SAMI, TREBAMO DRŽAVU I LOKALNE ZAJEDNICE DA NAM POMOGNU JER SAMO ZAJEDNO MOŽEMO NAPRAVITI VELIKE STVARI.  U SVAKOM INOZEMNOM KONTAKTU PROMOVIRAMO CIJELU DESTINACIJU JER PRODAVATI USLUGU BEZ DESTINACIJE NEMA SMISLA, UVIJEK GURAMO DESTINACIJU PARALELNO S NAŠOM USLUGOM – OGNJEN BAGATIN

Zdravstveni/ medicinski turizam specifična je grana cjelogodišnjeg turizma jer, za razliku od nekih drugih segmenata u turizmu koji se prodaju isključivo putem destinacije, medicinski turizam funkcionira na način da klijent kupuje uslugu, u ovom slučaju od strane pružatelja medicinskih i zdravstvenih usluga, a on na taj način prodaje destinaciju.

Brojni su slučajevi i uspješne priče drugih zemalja gdje su se, uz velike državne podrške i reforme, razvili sustavi zdravstvenog turizma, sustavi od kojih zajednica „živi“. Pogledajte samo primjer jedne Malezije ili Turske gdje su od strane država osnovana vijeća (Malaysia Healthcare Travel Council i Turkish Healthcare Travel Council). Od osnutka su radili isključivo na strateškom razvoju njihove zdravstveno turističke ponude i na izgradnji profila zemalja koje su danas prema brojnim priznanjima i nagradama, globalno preferirane destinacije za zdravstveni turizam svjetskih standarda. Njihova predviđanja za 2018. su generirati RM1.5bil u potrošnji medicinskog/zdravstvenog turizma u Maleziji, odnosno $7,5 milijardi u Turskoj.

Nadalje, u Poljskoj je program promocije medicinskog turizma inicijativa Ministarstva gospodarstva i financira se iz fondova Europske unije kao dio projekta “Promocija poljske ekonomije na međunarodnim tržištima”. Financijska potpora Ministarstva pokriva 75% ukupnih troškova, dok sama zdravstvena ustanova mora financirati 25% troškova. Inkorporirano u program je i shvaćanje potrebe o promociji Poljske kao zdravstvene destinacije jer je ona potrebna za privlačenje pacijenata iz inozemstva. Troškovi provedbe svakog trogodišnjeg programa promocije u razdoblju od 2016. do 2019. godine  iznose €1.163.000,00.

Latvija je, primjerice, potpisala ugovor sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje o provedbi projekta sufinanciranog od strane Europske unije. Ukupan budžet ovog projekta iznosi €485,874.42 od čega Europski fond za regionalni razvoj financira 85% dok privatni sektor financira preostalih 15% troškova. Ono što je još svakako važno napomenuti jest da bi razvoj zdravstvenog turizma zasigurno utjecao na zadržavanje medicinskog osoblja u Hrvatskoj kojega već sada nedostaje.

Zdravstveni turizam, kao i drugi oblici turizma, bez sinergije svih sudionika u tom lancu te bez strateškog i zaokruženog turističkog proizvoda ne može se kvalitetno i dugoročno razvijati.  Je li Hrvatska prepoznata kao brend i ima li vrijednost i povjerenje na tržištu Europe za zdravstveni turizam?

Prvo na čemu trebamo raditi je brendiranje Hrvatske i to mora biti fokus Ministarstva turizma i Hrvatske Turističke zajednice. Veseli me da se s time  započelo u 2017. godini i nadam se da će budžeti za oglašavanje biti veći s vremenom koje je pred nama. Ne možemo dovoljno naglasiti ulogu privatnog i javnog sektora i činjenicu da trebamo podršku ključnih javnih i državnih institucija za sve velike inicijative i projekte koji će konačno dovesti do bržeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Zakonske odredbe koje uključuju strateške i poslovno prihvatljive vizne režime, oporezivanje i ulaganja u infrastrukturu, pridonose sve većem rastu zdravstvenog turizma. Prema Viziji 2020. godine, Vlada RH nalazi se na jako dobro uspostavljenom putu, ali nijedna zemlja, uključujući Hrvatsku, ne može si dozvoliti razvoj ovog segmenta metodom pokušaj – promašaj.

Hrvatska turistička zajednica prošle je godine predstavila novu web stranicu za zdravstveni turizam koja povezuje inicijative privatnog i javnog sektora s našim potencijalnim inozemnim klijentima. Hrvatska se sve više pozicionira kao top destinacija za turizam općenito, a javni sektor ima veliku ulogu u pozicioniranju Hrvatske kao jedne od vodećih mediteranskih destinacija za medicinske putnike. Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba i medicinski klasteri (Kvarner, Zagreb i Osijek) svi zajedno rade na ovoj važnoj viziji – brendiranju i pozicioniranju Hrvatske kao vodeće mediteranske destinacije za medicinske putnike.

Trenutno smo regionalno poznati po dentalnim uslugama i na tome trebamo raditi jer je put već napravljen, a uz to pozicionirati Hrvatsku kao odličnu zdravstvenu/medicinsku destinaciju za sve ostale grane zdravstva i medicine jer možemo ponuditi jednako dobru uslugu i standarde na razini onih svjetskih.

Stalno pričamo o produženju sezone tj. problemu sezonalnosti, može li zdravstveni turizam biti jedan od rješenja? Implikacije se svakako multipliciraju u cijelom tom lancu? Koje je Vaše konkretno iskustvo na tu temu?

Zdravstveni turizam može biti i ima tendenciju postati glavno rješenje ovog problema. Izazovi su brojni, poput odabira tržišta, budžeta za ta ista tržišta (jer na tržištima na koja mi želimo ići je i oglašavanje skuplje) te tzv. ‘vizni režim’ za određene zemlje (Rusija, Bliski Istok itd.). Jedan od najvećih izazova je činjenica da mi još nismo etablirana destinacija za zdravstveni turizam i tu nam treba pomoć Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma. Kroz oglašavanje i brendiranje Hrvatske kao zdravstvene destinacije, pozicionirali bismo Hrvatsku kao top destinaciju za zdravstveni turizam te time pomogli privatnim klinikama koje se već oglašavaju u inozemstvu da njihov novac vrijedi više. A kada se poveća broj klijenata, onda će doći i veće investicije koje direktno utječu na rast BDP-a. I sami znate da Hrvatska od 2009. – 2016. ima negativni koeficijent rasta od -1%. Zdravstveni turizam može i mora biti jedan od mnogo generatora investicija i rasta u Hrvatskoj i rješenje po pitanju sezonalnosti.

Trebamo li forsirati certificiranje i akreditiranje zdravstvenih ustanova kako bi se uopće mogle baviti zdravstvenim turizmom? Jer jedan loša i neprofesionalna klinika može urušiti cijelo tržište jer se prvenstveno radi o povjerenju pacijenata.

Certifikati i akreditacije nikako nisu preduvjet, no kada radite isključivo s ljudima oni znače jako, jako puno – posebice u vidu povjerenja klijenata koji dolaze iz inozemstva. Stoga je moj odgovor jedno veliko ‘da’ za certifikate i akreditacije. Zahvaljujući certifikatu ISO 9001: 2015 koji smo stekli, stvorili smo standarde s protokolima i postupcima za svaki korak u brizi o inozemnim klijentima, od prvog kontakta s našom klinikom sve do brige nakon zahvata i praćenja cijelog procesa. Projektni tim koji se sastoji od 12 predstavnika odjela za kvalitetu prošao je kroz: 75 zapisa, 49 protokola, 124 radne upute, 165 obrazaca te 5 pravilnika. Cilj nam je svakodnevno usavršavati ove brojke kako bi odgovarale stvarnom stanju u operativnom i strateškom djelovanju naše Poliklinike.

Prepoznati smo kao vodeća klinika za plastičnu kirurgiju, stomatologiju i dermatologiju u Hrvatskoj, a prošlogodišnja nagrada IMTJ (International Medical Travel Journal) za “Najbolju međunarodnu kliniku za estetsku kirurgiju” govori puno. Ove godine aplicirali smo četiri prijave za četiri različite kategorije gdje smo u tri kategorije već prezentirani kao finalisti, što je ogromna vrijednost za nas.  Prema Deloitteu, jedno smo od najbrže rastućih malih i srednjih poduzeća u medicinskom sektoru u regiji, a nakon 23 godine uspješnog poslovanja na dvije lokacije u Zagrebu, početkom iduće godine Poliklinika Bagatin otvara svoja vrata i u srcu Dalmacije, gradu Splitu. Ponosni smo nositelji Global Clinic Rating priznanja natprosječnog standarda usluga. GCR je međunarodno akreditacijsko tijelo koje ocjenjuje medicinske ustanove na bazi 4 kriterija: stručnost osoblja, tehnološka opremljenost i kvaliteta medicinskih i nemedicinskih jedinica, raspon i kvaliteta medicinskih i nemedicinskih procedura i usluga te kritike i ocjene pacijenata na neovisnim web stranicama. Ono što bih svakako posebno istaknuo je Bagatin Akademija, petogodišnji projekt razvoja mekih vještina u zdravstvu. Jednom mjesečno imamo predavanja i seminare s više od 50 trenera koji su najbolji u Hrvatskoj u području liderstva, mekih vještina i komunikacije. Kontinuirana edukacija je temelj i osnova naše korporativne kulture.

Sljedeći korak za nas je akreditacija od strane jednih od vodećih akreditacijskih kuća u svijetu kao što su AACI te JCI. To je pravi smjer jer se time diže standard kvalitete u ustanovi i podiže vlastiti kredibilitet na tržištu, što pak nadalje privlači potencijalne internacionalne partnere i klijente u kliniku.

KOMENTAR Goran Rihelj, gl. urednik HrTurizam.hr / Zdravstveni turizam – prilika koju ne smijemo propustiti

Potencijal zdravstvenog turizma tu je godinama, a sada Hrvatska raspolaže s izvrsnim, stručnim i visoko profesionalnim ustanovama, no bez strateškog i zaokruženog turističkog proizvoda i dalje neće biti velikog pomaka. Imamo prekasnu obalu i klimu, vrhunske specijalizirane zdravstvene ustanove, odličnu povezanost tj. dostupnost, kao i nevjerojatne turističke priče – samo ih moramo lijepo upakirati u zaokružen turistički proizvod i ispričati našim gostima priču.

S druge strane, poduzetnici kao da glasno viču i šalju apel turističkim institucijama da se uključe i da zdravstveni turizam postane dio integrirane hrvatske turističke ponude. Do kada trebamo čekati da se nešto stvarno pomakne s mrtve točke? Sustav je tu zbog nas, a ne obrnuto. Ako napravimo paralelu s privatnim sektorom tj. tržištem i operativnosti sustava, sve nam je jasno. Sporost i inertnost sustava nas košta, svi gube novac jer nema razvoja, a konkurencija ide naprijed. Ovo nema nikakve veze s politikom, nego isključivo s tržištem.

Zdravstveni turizam nalazi se kao jedan od fokusa Master plana razvoja turizma do 2020.godine. Puno obećavajućih i optimističnih strategija i planova  je navedeno, no nažalost, na tržištu i dalje nema konkretnih i pravih tržišnih pomaka. Ovdje govorimo isključivo o strateškom razvoju.

Još jednom naglašavam i apeliram na usku suradnju TZ-a i Ministarstva turizma s klinikama. Oni moraju zaokružiti cijeli ciklus, dati okvirne smjernice, poticati i razvijati platformu te, u konačnici, brendirati Hrvatsku kao top destinaciju za zdravstveni turizam i ujedno osmisliti sadržaj za svoje turiste – a naše pacijente. S druge strane, mi ćemo se i dalje sve svoje napore i resurse uložiti u dovođenje novih pacijenata (njihovih turista) kojima ćemo pružiti najkvalitetniju uslugu. Spomenuo bih i da ti pacijenti/klijenti/turisti dolaze u predsezoni kao i u podsezoni, te da generiraju višu potrošnju.

Živimo u 21.stoljeću gdje su promijene sve brže i brže, gdje je jaka konkurencija, gdje se sve teže i teže istaknuti i doći do pozornosti. Trebamo se ‘trgnuti’, maknuti fokus sa sunca, mora i brojanja noćenja te prestati davati prednost konkurenciji u okruženju. Sve je na nama samima, sve imamo, a iskreno se nadam kako ćemo znati iskoristiti naše potencijale u zdravstvenom turizmu.

 

Stalno pričamo o potencijalima, vrijeme je da te potencijale i konkretiziramo. Odmah i sada kada je hrvatski turizam trend i u fokusu globalnih turista i medija. Zdravstveni turizam je prilika koju ne smijemo popustiti.

Izvor: hrturizam.hr, Goran Rihelj

VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane

oglas (2)