Loading...

Veliki intervju s Borisom Žgombom: Hrvatski turizam u vrlo je opasnoj fazi

Ulazak u hotelski biznis, gradnja novoga poslovnog prostora u Puli na tri tisuće četvornih metara u koju ulaže od 12 do 15 milijuna kuna, posve nova IT softverska rješenja vrijedna pet milijuna kuna projekti su koje upravo realizira najveća putnička agencija u regiji Uniline, koja do sada ni blizu nije imala tako velike investicijske zalogaje. Osluškuje što se zbiva na tržištu i na što se pomiče fokus, a jedan od izazova i skorašnji je mogući izlazak adriatica.neta iz Agrokorova sustava. Agencija čiji su vlasnici Boris Žgomba i Sajto Salković na godinu uslužuje više od 350 tisuća gostiju i raste prema stopi višoj od 10 posto, i to samo od operativnog poslovanja. Širi se dalekim azijskim tržištima, ondje je nedavno uz postojeći ured u Šangaju otvoren novi u Seulu, a u hotelskome menadžmentu očekuje se da će uskoro upravljati smještajnim potencijalom od 1800 do 2000 soba. Predsjednik Uprave Unilinea u dva je mandata bio predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, a danas je predsjednik Udruge putničkih agencija u HGK. Bio je i predsjednik ECTAA-e (Europske udruge putničkih agencija), danas je pak potpredsjednik te udruge. Apetit mu je velik, ali u svim dosadašnjim političkim konstelacijama pratili su ga samopouzdanje i  snalažljivost. Stoga ne začuđuje što je prvo lice agencijskog biznisa u Hrvatskoj, koji od iduće godine čekaju veliki izazovi – na vrata kucaju europske direktive koje se više brinu za potrošače nego za agencije.

  • Nekoliko godina trajala je konsolidacija na tržištu putničkih agencija. Koliko je taj proces bio uspješan i što agencijski biznis očekuje u budućnosti s obzirom na svjetske trendove?

– Promjene su toliko dinamične da konsolidacija u segmentu poslovanja turističkih agencija teče dnevnim ritmom. U tom dinamičnom i interaktivnom okružju neke su nestale, neke opstale i razvile se, a neke nastaju. Sadašnje stanje odraz je ozbiljnog rada i prepoznavanja kamo ovaj biznis ide, ali i vođenja računa o svakoj zarađenoj kuni onih koji su opstali i dalje se razvijaju. Ove godine došli smo do kritične točke popunjenosti u špici sezone i nemamo više mnogo prostora za rast, stoga velik rast broja dolazaka i noćenja očekujemo u predsezoni i posezoni, u čemu će agencije odigrati veliku ulogu jer 70 posto izvansezonskoga  turističkoga prometa ide preko turoperatora. To je velik potencijal koji tek treba iskoristiti. Ako govorimo o temeljnim svjetskim trendovima, prepoznajemo dva ključna smjera: prvi obuhvaća daljnje usavršavanje poslovne IT tehnologije i online prodajnih platformi, a drugi se odnosi na stvaranje atraktivnog sadržaja skrojenoga prema potrebama pojedinih turističkih tržišnih niša, odnosno kreiranje sadržaja i upravljanje njima. Kralj agencijskog turističkog biznisa danas je sadržaj, a ne format.

 

  • Kompas Zagreb prodan je Bolančinu investicijskom fondu. Javna je tajna da će adriatica.net biti jedna od prvih Agrokorovih tvrtki na prodaju, a navodno su interes za kupnju pokazali američki fondovi. Što to kod agencijskog biznisa privlači fondove?

– Kad je riječ o najavi ulaska novih, konkretnih inozemnih vlasnika u sadašnje agencijsko poslovanje u Hrvatskoj, dosta je ‘šumova’,  odnosno ‘balona’ na tržištu, pogotovo ako se uzmu u obzir nimalo lagani uvjeti poslovanja u agencijskome turističkom poslovanju koje od 1. srpnja 2018. nameće nova europska direktiva.  Ključne promjene u našem sektoru, i u Hrvatskoj i u svijetu, izazvane su ulaskom ne novih vlasničkih struktura, nego novih tehnologija koje su uveli novi igrači, tzv. OTA agencije (online putničke agencije, nap. a.) kao što su Booking.com i Airbnb. A nekima od njih još nije zakonski definiran status i nije utvrđena financijska zakonitost njihova poslovanja.

  • Je li Uniline zainteresiran za preuzimanje adriatica.neta i što bi to značilo za agencijsko tržište?

– Prema meni dostupnim informacijama, o adriatica.netu se u kontekstu rješavanja problema s Agrokorom u ovom trenutku uopće ne govori. Znam samo da je u planu raspisivanje javnog natječaja koji bi trebao biti objavljen između listopada i prosinca i na njemu će se moći nadmetati bilo koje tvrtke. Uniline je zainteresiran za preuzimanje jer neki su nam segmenti poslovanja, odnosno tržišta na kojima su Atlas i Kompas, vrlo interesantni, a oni su se na njima već etablirali. Ne možemo u ovom trenutku predvidjeti ni natječajne uvjete, ali pretpostavljam da će javni interes biti velik. Preuzimanje adriatica.neta bio bi, sigurno, velik doprinos konsolidaciji agencijskog poslovanja u cijeloj regiji u kojoj su i Kompas, i Atlas, i Uniline.

  • Atlas je s čak 600-tinjak milijuna kuna duga (kolike su lani bile tvrtkine kratkoročne obveze) velik uteg u cijeloj priči. Zapravo, dobro mu je došao ‘lex Agrokor’ kojim su se stara potraživanja utopila u ostalim Agrokorovim problemima. Koji bi imalo ozbiljniji investitor preuzeo tu tvrtku bez otpisa dugova?

– Atlas mora sanirati dugove, odnosno otpisati stara potraživanja, jer bez toga prodaja nije realna opcija.

 

  • Ulazite u hotelski biznis kao menadžmentska kompanija Amarin koja će upravljati manjim i srednjim hotelima, a poslije kao suinvestitor u ‘greenfield’ investicijama. Kakva je potražnja vlasnika hotela za vašim uslugama i kako njihov biznis namjeravate učiniti profitabilnim?

– Riječ je, prije svega, o partnerima, smještajnim objektima koji traže unapređenje i poboljšanje dosegnute razine poslovanja, koji žele biti bolji nego što su bili do sada. Negdje su to možda samo tržišni ‘facelifting’ i intenzivnija tržišna prepoznatljivost, a negdje temeljiti poslovni redizajn i zaokret. Naš cilj je upravljati objektima do 150 soba, što mogu biti hoteli, apartmanska naselja, mobilne kućice. U ovom trenutku potpisan je dio ugovora, dio je u završnoj fazi pregovora za upravljanje nad ukupno desetak objekata na obali i kontinentu, a stalno nam se javljaju novi. U pripremi su i dva ‘greenfield’ projekta za koje smo našli dva različita investitora: za gradnju hotela u Zagrebu sa stotinjak soba i u Istri s tristotinjak soba. Iduće godine počinjemo realizirati ta dva projekta koja bi trebala biti završena 2019.

 

  • Vaš je temeljni biznis agencijsko poslovanje. Tko će se baviti hotelskim menadžmentom, odakle ste regrutirali kadar?

– Odlučili smo se na ulazak u hotelski menadžment jer smo procijenili da raspolažemo kvalitetnim ‘knowhowom’ i stručnjacima koji na tom području imaju velika konkretna iskustva, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Italiji ili Irskoj. Dio ljudskih resursa za hotelske operacije već imamo među dijelom postojećih zaposlenika, a nove zaposlenike potražit ćemo na domaćem tržištu; ako bude dodatne potrebe, i na inozemnome. Unilineov temeljni biznis ostaje isti, a ulazak u hotelski menadžment nije konkurencija našim partnerima hotelijerima, nego je to ulazak u tržišnu nišu koja je postojala i prije. Budući da smo trenutačno najveća turistička kompanija u regiji, imamo podružnice u Sloveniji, Srbiji i BiH, planiramo se s hotelskim menadžmentom pozicionirati i na regionalno tržište kao prepoznatljiv lanac objekata. Jedna od niša u kojima bismo željeli profilirati objekte jest zdravstveni turizam.

 

  • Nije li hotelijerstvo niskokumulativna djelatnost sa sporim povratom uloženoga? Što vas privlači takvim investicijama?

– Uspješnost u hotelijerstvu kao i u cijeloj turističkoj industriji ovisi o tempu i intenzitetu popunjenosti kapaciteta, ukupnoj potrošnji na temelju generirane i segmentirane ponude, odnosno sadržaja, te, naravno, o sustavnoj i trajnoj racionalizaciji u poslovanju. Ostvarena veća popunjenost mijenja i ukupnu računicu, pa tako i pogled na to što je atraktivno i zašto. Uniline iz dana u dan prerasta u kompleksnu poslovnu turističku grupaciju, stoga je postupni ulazak u hotelski menadžment postao i potreba i imperativ, a samim time i nov izazov. Važan razlog ulaska u taj segment jest i zatvaranje kruga, odnosno želja da utječemo na svaki segment usluge koje pružamo kupcu kao agencija.

  • Iz kojih sredstava planirate realizirati investicije i tko su vam partneri?

– Ne bih izlazio u javnost s imenima jer još nismo potpisali ugovore, no sa svoje strane spremni smo investirati između 10 i 20 milijuna eura. Dio tog iznosa povući ćemo iz vlastitih sredstava, a dio ili iz bankovnih kredita ili zajedničkim ulaganjem s partnerima. Banke će nas pratiti jer smo kreditno neopterećeni, jedino što smo do sada od njih uzimali jest leasing za naša rent a car vozila.

  • Koji vam segment poslovanja trenutačno donosi najveći profit?

– Turističke ture gostiju iz izvaneuropskih zemalja po Hrvatskoj i Europi, sportski turizam i rent a car poslovanje.

  • Već dugo postoji ideja na nacionalnoj razini da se putničke agencije prenamijene u DMK-ove (destinacijske menadžmentske kompanije). Zbog čega taj proces toliko traje i koliko su agencije uistinu kreirale nove sadržaje u destinacijama?

– Agencije se ne mogu ozbiljnije profilirati u DMK-ove dok njihova djelatnost ne bude zakonski regulirana, a to bi trebao definirati poseban Pravilnik o DMK-ovima u sklopu Zakona o pružanju usluga u turizmu. Koliko vidim, dio se postojećih turističkih agencija poput Unilinea počeo transformirati ili se transformirao u tom smjeru, a raduje i nastajanje niza novih agencija, koje još nisu u fokusu šire domaće javnosti, s poletnim i kreativnim mladim ljudima koje se specijaliziraju posebice na području aktivnog, pustolovnog, eno-gastronomskog ili pak kulturnog turizma. No nemojte smetnuti s uma da je kreiranje novih destinacijskih sadržaja tripartitni model: sastoji se od sinergije aktivne jedinice lokalne samouprave s uredom turističke zajednice, strukture i kvalitete ukupnoga lokalnog destinacijskog receptivnog potencijala te inovativnosti, maštovitosti i tržišne prodornosti DMK agencija. Riječ je o vrlo osjetljivom i dinamičnom javno-privatnom partnerstvu čija su kvaliteta i učinkovitost svaki dan na ispitu u očima potrošača te lokalne i nacionalne sredine. To je svakodnevni proces, odnosno ‘neverending story’.

  • Lider je prvi otvorio priču o prekapacitiranosti nekih odredišta, lokalnih zajednica koje infrastrukturom ne mogu pratiti potražnju. Hoćemo li u bližoj budućnosti biti prisiljeni smanjiti broj dolazaka turista u sezoni?

– Ne slažem se s kolegama koji dižu paniku. To nije problem Hrvatske, nego isključivo onih odredišta koja nisu dobro odradila svoju domaću zadaću. Prekapacitiranosti će u sezoni uvijek biti i nitko ne može očekivati da će sve biti idealno u mjestima u kojima, kao što je slučaj s Medulinom gdje živim, u špici sezone imate četiri turista na jednog stanovnika. Nisam za to da se smanjuje broj gostiju i uvode zabrane, ali jesam za regulaciju osnovnih infrastrukturnih pitanja u određenim turističkim mjestima. Najveći problem vidim u neprijavljenim gostima koji u Hrvatsku dolaze putem online platformi i koriste se infrastrukturom, a nitko ne može predvidjeti i kontrolirati njihov broj. Tu su i brojni ‘prijatelji’ i ‘rodbina’ u vlasničkim kućama stranih državljana koji rade golem biznis. Rješenje problema je jednostavno: paralelno se mora graditi adekvatna infrastruktura u mjestima koja i dalje žele turizam i regulirati one okolnosti na koje se može utjecati, kao što je npr. dolazak kruzera u Dubrovnik.

 

  • Smatraju vas jednim od istaknutijih lobista u turističkoj branši. Međutim, vladajuće strukture, bez obzira na javne pohvale rekordnih rezultata, u svom radu, pogotovo kad se govori o kreiranju zakonskih okvira, ne mare baš previše za turističku industriju.

– Turizam je u Hrvatskoj trenutačno u vrlo opasnoj fazi jer je percepcija javnosti i vlasti da se on događa sâm po sebi. Prečesto se, počevši od proračunskih sredstava nadalje, uzima zdravo za gotovo. Ne smijemo zaboraviti da iza svakog gosta koji nam je došao stoji mukotrpan trud, uložene su godine napora da bi Hrvatska postala ovako atraktivna kao što je danas. Ako prestanemo s tim naporima, ako ne damo nov plamen i ne uložimo marketinški napor, taj će se sjaj vrlo brzo ugasiti. Iako ispada da turizam nema nikakvih problema, oni su veliki u dijelu zakonodavstva. Pred nama su već vrlo dugo novi  zakon o turističkom zemljištu, zakon o turističkim zajednicama, zakon o boravišnoj pristojbi i onaj najvažniji za agencije, zakon o pružanju usluga u turizmu,  koji je jedini otišao korak dalje i trenutačno je u fazi javne rasprave te bi trebao biti donesen do kraja godine. Tu je još niz zakona koji indirektno utječu na industriju: Zakon o radu, koji je nekvalitetan i nefleksibilan, pa i niz zakona koji reguliraju vlasništvo. Nama agencijama ključna je Uredba o posebnom postupku oporezivanja, za koju godinama dokazujemo da hrvatske agencije stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge dionike u turizmu i agencije u drugim zemljama. Trenutačno intenzivno komuniciramo s ministrom Zdravkom Marićem kako bismo riješili taj problem.

 

  • Kako teče provedba europskih direktiva u hrvatskom agencijskom biznisu? Koliko će agencija uspjeti u svojem poslovanju pratiti te regulative?

 

– Cijela struka smatra da se novim direktivama stvara ozračje prereguliranosti, koje ionako zna obilježavati Europsku uniju. U fokusu je prenaglašena zaštita potrošača koji može, slikovito rečeno, otkazati agenciji putovanje gotovo uoči putovanja a da ipak nije dokraja jasno kad je to opravdano i tko snosi štetu u tom slučaju. U slučaju, recimo, online rezerviranja to bi trebao biti portal putem kojega potrošač bukira. Izloženost agencija tada je maksimalna jer su one integratorice putovanja i s jedne strane odgovaraju klijentu i prijevozniku, a s druge strane npr. hotelu. Klijentu, dakle, moraju vratiti novac, a nisu sigurne koji će uopće iznos i kada dobiti od hotela ili pak prijevoznika. Jedina je šansa, možda, da uz odgovarajuću policu i time dodatni trošak taj rizik snose osiguravajuće tvrtke ako odluče ući u to. I u našoj zemlji moralo bi se oprezno pristupati primjeni te direktive i sličnih smjernica jer to može donijeti teško premostive zapreke za poslovanje i opstanak tog segmenta. Unutar ECTAA-e i s Europskom komisijom raspravljalo se o eventualnoj reviziji te direktive jer ona očito neće kvalitetno proizvesti tražene učinke.

Izvor: Lider

VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane