Loading...

Hrvatski turizam se rezultatima jakih turističkih mediteranskih zemalja najprije može približiti s više investicija u hotele i drugi visokokvalitetni smještaj, jer se tu ostvaruje i daleko veća dodana vrijednost nego u drugim kategorijama smještaja, poručio je u utorak analitičar Velimir Šonje s turističkog brifinga HUT-a.

 

Hrvatska udruga turizma (HUT) uvela je od ove godine formu turističkog brifinga, na kojima će, kako je objasnio direktor te udruge Veljko Ostojić, ugostiti više makroekonomista kako bi dali pogled i analize hrvatskog turizma s ciljem njegovog unapređenja na svim razinama.

Prvi gost bio je Šonje, iz Arhivanalitike, koji je predstavio svoju analizu doprinosa različitih vrsta smještaja dodanoj vrijednosti i gospodarskom razvitku.

Po toj analizi jasno je da jedino hotelski smještaj daje znatno višu dodanu vrijednost, rekao je Šonje, uz napomenu da se analiza temelji na podacima za 2017. i 2018. godinu, kada je u Hrvatskoj bilo nešto malo više od tisuću hotela.

"Nešto nije u redu s tim brojem, jer Hrvatska ima izraziti dugu obalu, puno dulju od Cipra, koji ima ukupno oko 800 hotela. Osim obale, hotele bi mogli graditi i razvijati i u kontinentalnom dijelu zemlje, i to bi sigurno i turizmu i ukupno gospodarstvo donijelo više nego sada", kazao je Šonje.

Iznio je pritom već poznati podatak da turizam s oko 10 milijardi eura prihoda od stranih turista u BDP-u čini oko 20 posto, ali i ono što baš nije poznato, da samo sektorske, turističke tvrtke s oko 20 milijardi kuna prihoda čini oko 5,4 posto BDP-a. To se udvostručuje na oko 11 posto BDP-a kada se turističkim tvrtkama dodaju i prihodi prometa, trgovine i drugih s turizmom povezanih djelatnosti, što je račun satelitske bilance.

"Po svemu tome Hrvatska je dosta specifična među brojnim turističkim zemljama, a možda i najviše po jako malom, tek 16 postotnom udjelu hotelskih u ukupnom broju turističkih kreveta, dok se u njima ostvaruje oko 28 posto ukupnih noćenja. U njima je i sezonalnost manja, s popunjenosti oko 150 dana, nego u drugim oblicima smještaja, gdje je i dvostruko manja. To znači i da je fizička produktivnost tamo veća i tu je veliki potencijal za dalji rast", smatra Šonje.

Kaže i da je turizam heterogena, a ne homogena djelatnost, da se često misli kako je broj noćenja najvažnija mjera za uspjeh turizma, ali je to zapravo produktivnost odnosno bruto dodana ili nova vrijednost koju turizam stvara po zaposlenom.

"Primjerice, sada se u hotelijerstvu ta dodana vrijednost kreće oko 35 tisuća eura po zaposlenom, što je otprilike slično kao u Portugalu i Cipru, no kada se usporedimo s Francuskom, Španjolskom i Italijom, koje su po tome na 50 tisuća eura, vidimo da postoji veliki potencijal da se u idućih deset godina kroz značajne investicije u moderne i napredne kapacitete pokuša dostići taj prag", poručio je Šonje.

Prepreke povećanju broja hotela ne vidi ni u čemu osim "generalno lošoj investicijskoj klimi, iznimno dugim trajanjima procesa priprema projekata i dobivanja građevinskih dozvola, velikim poreznim i drugim opterećenjima".

Smatra kako je tu zapravo moguće nešto učiniti relativno brzo sa sniženjem opterećenja, uz efikasniju administraciju i uvažavanje prostornih planova.

 

Šonje i Ostojić su više puta naglasili i da ne misle samo na hotele kao visokokvalitetni smještaj, nego i na kampove pa i obiteljski smještaj, koji je uklopljen u neke šire turističke cjeline gdje se nizom usluga koje nude stvara visoka dodana vrijednost.

"Smjer je jasan - trebaju nam novi kapaciteti visoke kategorije u hotelima, ali i u kampovima i obiteljskom smještaju, i to treba biti i u novom strateškom okviru do 2027., koji se počinje izrađivati", poručio je Ostojić, napominjući da su investicije teže ostvarive i zbog poreza, te da bi za veću konkurentnost hrvatskom turizmu ipak trebala stopa PDV-a od 10 posto.

Smatra i da osim poreza, ima još elemenata zbog kojih u hrvatskom turizmu nema investicija koliko bi moglo biti, pogotovo greenfield, a to su pitanje radne snage, radnog zakonodavstva, zemljišnih knjiga, izdavanja građevinskih dozvola i drugi.

"Nismo baš zadovoljni ni izmjenama i dopuna zakona o poticanju ulaganja, koja su sada na e-Savjetovanju, jer ne idu na ruku velikim poduzetnicima s obzirom na prijedlog da im se ukinu mjere poticaja za gradnju ili rekonstrukciju hotela sa 4 zvjezdice. HUT će se o tome očitovati, a vjerujemo i cijeli sektor, jer mislimo da u ovom trenutku hrvatskog turizma to nije najkvalitetniji prijedlog te da treba zadržati bar sadašnje stanje", rekao je Ostojić.

IZVOR: HINA, 28.01.2020.

Prema podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je u 2019. godini ostvareno 20,7 milijuna dolazaka (+5%) i 108,6 milijuna noćenja (+2%).

Petak, 20 Prosinac 2019 06:37

Uvodi se "Cro kartica"

Vlada RH na sjednici održanoj 18.12.2019. usvojila je Odluku o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj, kojom je uvedena Hrvatska turistička kartica ili tzv. „Cro kartica“. Ovom mjerom omogućuje se provedba novog neoporezivog primitka radnika do 2.500 kn godišnje za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika, a s ciljem poticanja domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje, povećanja udjela domaćih turista, povećanja popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta te smanjenje sezonalnosti i produženje turističke sezone.

Odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj dostupna je na poveznici

Vodeći svjetski travel magazin Condé Nast Traveller objavio je rezultate nagrada Readers' Choice Awards te je kategoriji resorta hvarski hotel Amfora ponio titulu jednog od 30 najboljih resorta u Europi.

Dubrovnik, 21. listopada 2019. - Nakon što mu je početkom mjeseca premijer Andrej Plenković uručio godišnju turističku nagradu Anton Štifanić, Ivan Sabljić, direktor regije Hotela Valamar Collection Dubrovnik President i Valamar Lacroma Dubrovnik, primio je još jednu prestižnu nagradu. Radi se o nagradi Gaspart Bonet Foundation koja se dodjeljuje kao priznanje za predanost i doprinos hrvatskom ugostiteljskom sektoru od strane HOTREC–a, krovnog europskog udruženja hotelijera i ugostitelja.  

Naime, u Dubrovniku se od 17. do 18. listopada održala 79. generalna skupština HOTREC - a koji ove godine slavi 40 godina postojanja. Tom prilikom su sudionici raspravljali o budućnosti europskog turizma, njegovom zakonodavnom okviru u Europskoj uniji te nedostatku radne snage i drugim za turizam aktualnim temama.

Godišnju nagradu za postignuća u turizmu Sabljiću je uručio Jens Zimmer Christensen, predsjednik HOTREC-a. „Ova nagrada je simbol prestiža u ugostiteljskom sektoru i ide u pravu ruke. Ivan Sabljić ju je zaslužio za 47 godina rada i doprinosa razvoju turizma u Hrvatskoj“, istaknuo je Christensen.

„Započevši svoju karijeru prije 47 godina nisam niti zamišljao da ću primati nagrade. Ovo prestižno priznanje mi zaista puno znači i iznimno sam počašćen i sretan. Zahvalio bih se i svim svojim suradnicima s kojima sam imao čast raditi tijekom proteklih godina“, komentirao je Sabljić prilikom primanja 'Oscara ugostiteljstva'.

HOTREC, inače, okuplja 43 nacionalna udruženja hotelijera, restorana, barova, kafea i drugih ugostiteljskih objekata u Europi iz čak 31 europske zemlje.

Izvor: Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

 

Predstavnici vodećih europskih hotelijera i ugostitelja iz 31 države, članovi HOTREC-a, sastaju se u Dubrovniku od 16. do 18. listopada na 79. Općoj skupštini kojoj je domaćin Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).

Poštovane kolegice i kolege,

 

Na jučerašnjem sastanku održanom 1. listopada u Ministarstvu turizma na temu bankrot “Thomas Cook” raspravljano je o sadašnjem stanju društava u Hrvatskoj pogođenih bankrotom Thomas Cook grupe te poduzimanju pravnih radnji u cilju zaštite njihovih interesa.

Pored toga, predstavljeni su objedinjeni podaci drugih zemalja i njihova procjena potraživanja.

Zaključak sastanka je da se na razini zemlje objedine pravne aktivnosti svih zainteresiranih, da Ministarstvo turizma snosi troškove tih radnji, a da se one operativno koordiniraju i realiziraju preko UPUHH-a.

UPUHH će u najkraćem periodu pronaći adekvatno Odvjetničko društvo koje će zastupati interese bankrotom pogođenih i zainteresiranih društava te će o tome obavijestiti Ministarstvo turizma i članice UPUHH-a.

 

Za sva dodatna pitanja, stojimo na raspolaganju.

 

S poštovanjem,
Ured UPUHH-a

 

UPUHH / AECH

Izidora Kršnjavoga 1

10000  Z a g r e b

Tel: +385 1 4836 167 

Fax: +385 1 4836 072

e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

web site: http://www.upuhh.hr/hr/

logo_mali

Poreč: Investicija u Hotel Pinea ukupne vrijednosti 790 milijuna kuna

 

Nepodmirene obveze najveće su prema hotelima u Tučepima i Brelima

Dubrovnik od početka 2021. uvodi turističku pristojbu za kruzere odnosno brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, čiji se iznosi kreću od 2.000 do 40.000 kuna po brodu, ovisno o kapacitetu putnika po brodu, doznaje se iz Grada Dubrovnika.

Stranica 1 od 37
VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane