Loading...

 

TURISTIČKI SEKTOR I ULOGA SOCIJALNOG DIJALOGA

 

Uvod u kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovori u RH obilježili su drugu dvodnevnu radionicu projekta „Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga“, koja je održana u utorak i srijedu, dana 9. i 10. travnja 2019. u prostorijama STUH-a u Zagrebu.

Još je jednom Maja Pokrovac, direktorica interesne udruge obnovljivih izvora energije i predsjednica Hrvatskog društva lobista, zaintrigirala partnere projekta UPUHH-a, UHPA-e, KUH-a, OMH-a i HFHS-a, pod okriljem prijavitelja projekta STUH-a, za procese sa kojima socijalni partneri, sindikati i poslodavci, pokušavajući postići zajednički dogovor u interesu obiju strana i autonomno uređuju funkcioniranje tržišta rada. Riječ je o kolektivnom pregovaranju koji je dominantni model upravljanja tržištem rada u članicama EU, koji označava proces pregovora između sindikata, kao predstavnika radnika i jednog ili više poslodavaca radi postizanja dogovora o reguliranju plaća, radnog vremena i drugih radnih uvjeta. Pretpostavka kolektivnog pregovaranja jest da je među interesima obiju strana moguće pronaći ravnotežu i kompromis.

                                                        

 

Za razliku od tripartitnog socijalnog dijaloga u kojem je jedna od strana i država, u slučaju kolektivnog pregovaranja riječ je o bibartitnom socijalnom dijalogu te država prepušta socijalnim partnerima da sami uređuju radne odnose, dok je država motivirana za postizanje održivog kompromisa.

 

Kolektivni ugovori koji proizlaze iz kolektivnig pregovora autonomni su izvor radnog prava. Kolektivno pregovaranje također je od koristi za cjelokupno društvo jer omogućuje učinkovitije reguliranje tržišta rada i pozitivno utječe na socijalnu koheziju.

 

                                            

 

Poslodavci su obavezni pregovarati, ali ne moraju nužno postići dogovor sa sindikatima te ukoliko pregovaranje predugo traje bez postizanja dogovora, mogućeje je uključiti posredovanje te je i mirenje jedan od oblika posredovanja koji mora biti zadovoljen prije pokretanja štrajka. Ukoliko mirenje ne uspije, ide se na arbitražu.

Polaznici su s lakoćom savladali većinu novih termina i informacija naučenih prvoga dana druge radionice. Mali pomaci u razini svijesti o socijalnom dijalogu polako slažu širu sliku o njegovoj važnosti na nacionalnoj razini. Dodana vrijednost projekta je što su upravo sindikati prijavitelj koji sa partnerima nesebično dijeli svoja znanja i iskustva prilikom razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. Hrvatska kakvu želimo je na tragu prijateljskih odnosa koji se grade kroz zajedničko obrazovanje, uzajamno prenošenje znanja, međugeneracijsku solidarnost te uvažavanje interesa druge strane.

                                               

Drugoga dana dvodnevne radionice, predavanje je držala Nataša Novaković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je polaznicima proširila znanje o realitetu kolektivnog pregovaranja koje obvezuje stranke koje pregeovaraju oko kolektivnog ugovora da moraju pregovarati u dobroj vjeri. Često se događa na obje strane da se zaboravi ova obveza pa se   u praksi zato i dešavaju situacije da se pregovara godinama bez ikakvog rezultata, odugovlači postupak bez namjere potpisivanja kolektivnog ugovora. Posebnosti koje krase proširivanje jednom zaključenog kolektivnog ugovora kojeg može donijeti samo ministar je da postoji javni interes za proširivanje kolektivnog ugovora te je vječno pitanje što je to „javni interes“ prilikom proširivanja kolektivnog ugovora i njegove primjene.
                                         

Polaznici su dobili radni zadatak da postignu dogovor prilikom kolektivnog pregovaranja i da zaključe kolektivni ugovor. Učenje kroz praksu pokazalo se učinkovitim te da gradivo bolje sjeda kroz razvoj vještina i zauzimanje uloga.

Više informacija molimo potražite na linkovima u nastavku:

www.strukturnifondovi.hrhttp://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/jacanje-socijalnog-dijaloga-faza-iii/ 

Osoba za kontakt pri UPUHH-u: Rina Zirić, voditeljica projekata; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

Izvor: UPUHH

 

Tomislav Fain, predsjednik udruge putničkih agencija: Mnogi iznajmljivači nisu ni svjesni da moraju plaćati PDV za iznajmljivanje preko Booking.com-a, država tu gubi ogroman novac

Zadranin Tomislav Fain (41) već je treću godinu predsjednik nacionalne Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) koja okuplja 230 redovnih i više od sto pridruženih članica. U njima je zaposleno više od 3300 djelatnika, s godišnjim prometom većim od tri milijarde kuna.

Fain je vlasnik putničke agencije Terra Travel, suvlasnik ugostiteljske kuće Cidaris iz Zadra i Zadar Outdoor Festivala, član je Turističkog vijeća TZ-a grada Zadra i TZ-a Zadarske županije te predstavnik Zadarske županije u Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice.

Gospodine Fain, možete li procijeniti kakva će biti turistička 2019. godina za male iznajmljivače? Je li buking na razini očekivanog?

 
- Mislim da će sezona biti na razini prošle. Ne očekujem apsolutno nikakav porast. Bio bih presretan s brojevima dolazaka i noćenja od prošle godine.

Sezona se znači definitivno produžila?

- Nedavno sam na sajmu razgovarao s kolegama o tome. Više nemamo veliku pauzu. Sezonu zatvaramo 1. studenoga, a od 1. ožujka praktički krećemo u punom pogonu. Rupa nije više toliko velika. Uz sve pripreme koje se moraju napraviti, praktički smo cijelu godinu pokrili. Mislim da idemo u dobrom smjeru.

Koliko se podigla kvaliteta ponude u odnosu na prošlu godinu?

- Teško je reći. O tome ne možemo govoriti iz godine u godinu, ali činjenica je da svi rastemo. Ja sam u ovom poslu 17 godina i mislim da taj rast svi vidimo. E sad, jesmo li mogli ići brže, možda jesmo, ali ne može nitko reći da nismo napredovali. Iz godine u godinu rastemo u broju noćenja i dolascima gostiju, ali i u kvaliteti ponude. Od kvalitete smještaja, gastronomije, usluga, izleta pa nadalje. Primjerice, u Zadru puno rogobore zbog pizza cut ponude, ali se zaboravlja da u Zadru ima jedan broj dobrih restorana u kategoriji "četiri zvjezdice" i njih nekoliko koji se približavaju vrhunskoj gastronomiji. Isto je i s barovima, kafićima, slastičarnicama. I agencijska ponuda raste, mi u našoj agenciji imamo preko 70 izleta u ponudi. Mislim da smo kao regija blagoslovljeni, rijetko koja regija u Hrvatskoj može ponuditi ono što i mi.

Jesu li globalne agencije poput Booking.coma oduzele posao malim agencijama poput vaše?

- Jednim dijelom jesu, ali agencije su se prilagodile, pa i one svoje kapacitete oglašavaju preko stranica globalnih agencija. Agencije se prilagođavaju tržištu koje se brzo širi i tim se promjenama treba brzo prilagoditi. Tko se ne prilagodi, propast će.

Plaćaju li globalne agencije, poput Booking coma, PDV u Hrvatskoj?

- Booking.com ne plaća PDV u Hrvatskoj, ali bi ga za njih trebali plaćati iznajmljivači koji s tim, međutim, nisu upoznati.

Znači li to da mali iznajmljivači ne plaćaju PDV?

- Velika većina ne plaća. Govorimo o PDV-u za Booking.com.

Imamo dakle veliku sivu zonu?

- O tome već godinama govorim, ali nitko, nažalost, ne reagira. Problem je što velika većina iznajmljivača ne zna da to treba plaćati. Iznajmljivači imaju ugovor s Booking.comom kojim se agencija zaštitila tako da je obvezu plaćanja PDV-a prebacila na iznajmljivača. Nitko dakle ne može reći da Booking.com radi nelegalno, ali iznajmljivači moraju plaćati PDV na njihovu proviziju. Ako je ta provizija 20 kuna, iznajmljivač na to plaća PDV od 5 kuna u ime Booking.coma. Nažalost, rijetko tko to plaća, a u pitanju su ogromne cifre.

Zašto? Zar država ne nadzire taj segment poslovanja?

- Ne znam koliko država to provjerava, ali znam da su krenuli u kontrole, no tržište je preveliko da bi se brzo i lako prekontroliralo.

Je li to posao inspektorata?

- Ne, ovo je čisti posao Porezne uprave.

Možete li procijeniti koliko država tako gubi PDV-a?

- Teško mi je reći, ali radi se o golemim iznosima.

To pak znači da na tržištu iznajmljivača vlada velika nelojalna konkurencija, odnosno da su oni koji posluju u skladu sa zakonom manje konkurentni?

- Apsolutno!

Kako se od toga možete zaštititi?

- Mi koji poslujemo u skladu sa zakonom ne možemo se sami od toga zaštititi. Treba nas zaštititi država. I ne samo tu. Kad se generalno govori o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, uvijek se spominje procjena od nekih 30 posto BDP-a. Smatram da je tako i kod iznajmljivača. Primjerice, izleti. Svaki dan iz Zadra ili Splita isplovi tko zna koliko brodova koji ne bi smjeli jer su neprijavljeni, a njihovi vlasnici ih koriste za svoje goste, i to naplaćuju, recimo, 100 eura. Nemam ništa protiv toga da kao privatni iznajmljivač počastite svoje goste izletom, dapače. Skidam kapu svakom iznajmljivaču koji svojim brodom goste provede da bi im dao doživljaj plus. Skidam kapu svakom iznajmljivaču koji će svoga gosta dočekati u zračnoj luci i besplatno prebaciti do apartmana. Svako ima pravo na to. Ali ne skidam kapu onima koji svojim vozilom idu u zračnu luku i to naplate 200 kuna, ili ih sjednu u svoj brod i naplate im 200 eura. To je čista, ne siva, nego crna ekonomija! 

Takve usluge bi trebale raditi isključivo ovlaštene i registrirane tvrtke?

- Naravno. Pa zašto moja agencije plaća osiguranja, dodatne ljude, dodatne dozvole... Sve to radimo da bih bio legalan i da platim PDV na kraju. Svi koji ne rade na ovaj način, rade nelegalno i kao takvi su direktna nelojalna konkurencija. Oni, kao i iznajmljivači koji ne plaćaju PDV za agenciju, rade izravnu štetu državi. Ako dakle 30 posto njih u turističkom sektoru ne plaća porez, sami izračunajte koliko je to novca. Naime, procjene godišnje zarade u turizmu kreću se preko 10 milijardi eura. Sad zaključite koliko nam je milijardi pobjeglo.

Jesu li ovakvi vaši apeli urodili plodom? Jesu li odgovorne državne strukture išta poduzele radi suzbijanja crne i sive ekonomije među iznajmljivačima?

- Država je nešto reagirala, ali ne dovoljno.

Kako je reagirala?

- Carina je znala izlaziti na teren i nešto poduzimati, ali to je premalo. Sad se opet mijenja ustroj inspekcija...

Kako bi se to dalo riješiti? Što vi sugerirate?

- Moja sugestija je sljedeća: država se treba ponašati kao privatnik. Ako ti "bježi" 100 kuna, a da bi to spriječio, trebaš potrošiti 50 kuna, valja zaposliti ljude koji će to napraviti. Ako država u tome vidi računicu, nema problema da se uhvati u koštac s crnom i sivom ekonomijom. Računica je vrlo jednostavna, država se treba ponašati kao menadžer i neka zaposli određeni broj ljudi i to regulira. Jasno, nigdje na svijetu pitanje rada na crno i sive ekonomije nije regulirano do nule, ali 30 posto je previsoko. Što je najzanimljivije, da bi se provjerilo tko ne radi u skladu sa zakonom, ne treba puno. Dovoljno je doći na stranicu neke od globalnih agencija i naći njih desetak koji nude izlete, a nisu za to prijavljeni. Provjera se može obaviti u nekoliko sekundi. Hoće li se time baviti državni inspektorat u novom ustroju, vidjet ćemo.

Smanjenje crnog i sivog tržišta zasigurno bi podiglo kvalitetu usluga među malim iznajmljivačima?

- Sigurno bi podiglo. Čim bi agencije i svi koji legalno rade dobili više posla, zaradili bi više novca i oni i država.

Je li nagli porast broja iznajmljivača ušao u fazu tržišnog balona koji bi mogao eksplodirati?

- Broj apartmana na obali je odavno prešao ekonomsku optimalnu računicu. To je sto posto!

Po čemu to zaključujete?

- Evo vam moj primjer. Kad bih prije dvije ili tri godine nazvao neke apartmane, ne bi htjeli primati goste na dva ili tri dana jer su bili top popunjeni. U zadnje dvije godine kapaciteti su rasli za 20 posto, a broj gostiju je ostao razmjerno isti, pa je 20 posto ležajeva ostalo prazno. Tu nastaje problem koji će ove godine biti još izraženiji jer će na tržištu biti još više apartmana, siguran sam, najmanje za 10 posto. Ako broj gostiju u Zadarskoj županiji bude isti, znači da će 30 posto apartmana imati problem s punjenjem, odnosno bit će prazni. Tada raste nervoza, padaju cijene, kreću prozivanja o lošoj sezoni i slično. Nije loša sezona, nego je ponuda prerasla potražnju. 

Tko u takvoj situaciji ima veću šansu preživjeti na tržištu? Kako se to može regulirati?

- Realno, samo država može spriječiti taj nekontrolirani rast privatnih kapaciteta. Primjerice, u Španjolskoj, konkretno Barceloni, zabranili su otvaranje novih apartmana. Tko je napravio, napravio je. Država će i kod nas u jednom trenutku morati donijeti takvu odluku, ali za to još uvijek nema hrabrosti. Netko bi trebao reći: dosta više apartmana. Jer, što će se dogoditi? Oni koji imaju svoju kuću i malo su je preuredili, oni će uvijek preživjeti. Njima je 40 dana u sezoni i nekoliko tisuća eura popunjavanje budžeta, a nemaju velika ulaganja. Ali oni koji su ušli u kredite ciljano za tu svrhu, imat će problem jer apartmane jednostavno neće moći popuniti. A cijene će padati, kao što su već pale prošle godine za 20 posto. Opet, oni koji imaju top-uslugu i top-apartman, postići će neku cijenu, ali ostali će padati.

Kako se agencije prilagođavaju takvim promjenama na tržištu?

- Moja agencija, a radimo isključivo na zadarskom području, ima određeni broj iznajmljivača koji nas prate desetak godina. Zadovoljni smo njihovom uslugom, cijene nisu divljale, i ostat će s nama jer ih redovito punimo određeni broj dana. Tko ima čvrste partnere i unaprijed dogovorene cijene, to će uvijek funkcionirati.

Jeste li dizali cijene zadnjih godina?

- Ne, kod nas su cijene zadnjih sedam-osam godina iste, možda u jedan euro razlike. Ne možete partneru s kojim radite 15 godina usred sezone dignuti cijenu za 10 posto.

Želite reći da promjene cijena u zadnji čas negativno utječu na tržište malih iznajmljivača?

- Jednim dijelom. Prije tri godine smo imali problem sa smještajem, bila je velika potražnja, a mala ponuda, pa su cijene divljale. Sada se to promijenilo i cijene padaju. Agencijama odgovara veća popunjenost apartmana jer tako možemo nuditi više modela i cijene koje nama odgovaraju.

Hoće li rast kapaciteta u hotelskom smještaju koji se najavljuje idućih godina utjecati na ponudu privatnih iznajmljivača? Naime, poznato je da hoteli visoke kategorije u destinaciju dovede i bogatije goste.

- U tom slučaju će svatko za sebe morati napraviti poslovnu procjenu na kojoj će kvaliteti usluge ostati. Gosti u privatnom smještaju i hotelski gosti su različite vrste gostiju. Za jednu prosječnu obitelj hotel dnevno dođe 300 do 400 eura, a u privatnom smještaju mogu biti za 100 eura. Drukčije su im i navike, neki ljudi jednostavno ne žele hotele.

Kako komentirate odluku države da lokalnim zajednicama prepusti određivanje visine turističkog paušala? Postoji mišljenje stručnjaka kako je taj porez ostao neopravdano nizak i da zapravo stimulira apartmanizaciju obale i devastaciju prostora. Da potiče, među ostalim, i pražnjenja turističkih jezgri povijesnih gradova u Dalmaciji.

- Mislim da niti jedna mjera podizanje cijene većini iznajmljivača ne bi bila problem kad bi taj grad ili općina rekli: "Mi vam dižemo porez za 100 kuna, od toga ćemo dobiti toliko novca, koji ćemo ciljano utrošiti u to i to. Recimo, u Zadru ćemo podići cijenu paušala, za ubrani novac urediti plažu na Boriku." Ako ljudi osjete da se od njihova novca nešto napravilo, nije im skupo.

Je li vam logično da se paušal plaća po prebivalištu? Odnosno da novac ubran u Dalmaciji završi, primjerice, u proračunu Grada Zagreba?

- Ne znam koliko u postotku ima takvih slučajeva, ali mislim da bi novac od paušala trebao ostati tamo gdje je ubran. Gosti ne koriste komunalnu infrastrukturu prebivališta, nego tamo gdje je apartman.

Zadar se odlučio za jedinstvenu cijenu paušala od 300 kuna, Biograd je grad podijelio na tri zone, od 150 do 350 kuna. Je li pravedno da neki apartman, primjerice, na Ugljanu, koji objektivno ne može imati više od 50 dana, plaća isti paušal kao apartman na zadarskom Poluotoku koji može imati i više od 80 dana?

- To sigurno nije pravedno, ali treba napraviti dublju analizu i pripremiti neku drugu varijantu da bude što pravednije za sve.

Koje najčešće greške rade iznajmljivači kad kreću u posao?

- U situaciji kad je na tržištu veća ponuda od potražnje, ulazak u iznajmljivanje postalo je rizično ulaganje.

Biste li danas nekome predložili zaduživanje od 40-50 tisuća eura za ulazak u iznajmljivački biznis?

- Osobno ne bih u ovom trenutku to radio, ali to je stvar procjene. Realno, tko je kupio nekretninu za iznajmljivanje, ona će mu uvijek ostati. Ulaganje u nekretninu je na neki način najbolje moguće ulaganje jer će ona uvijek imati svoju vrijednost. Kad ste je jednom kupili, i ako za to vraćate kamate, ako je prodate, uvijek možete zatvoriti kredit. To je sigurno ulaganje, a rizik je ako se preinvestiraš.

Što novi iznajmljivači nipošto ne bi smjeli raditi?

- Ne bi se smjeli preinvestirati u smislu ulaganja i trebaju raditi u skladu sa zakonom. Nažalost, ne prijavljuju svi goste, ne plaćaju osiguranja, PDV za agencije i sl. Za ostalo, ako si se opredijelio za taj biznis, zna se što se treba raditi. 

 

Smatrate li privatne iznajmljivače odgovornima za pretjeranu turistifikaciju povijesnih gradova? Treba li baš sve prepustiti tržištu ili gradske uprave trebaju snažnije intervenirati u te procese?

- Ako smo demokratska država, vlasnik bi sa svojom imovinom trebao raditi što god on hoće. Ne bi mu se trebalo braniti raspolaganje imovinom.

Ali spomenuli ste Barcelonu koja je zabranila nove apartmane. Mogu li, na primjer, viši iznosi paušala biti instrument regulacije broja iznajmljivača u povijesnim zonama?

 

- Recimo ovako: da smo, primjerice, u Zadru podigli paušal na 750 kuna, kome bi na Poluotoku to bio problem platiti? To je jedan dan najma. Normalno da bi iznajmljivač na Ižu drukčije reagirao, ali on bi trebao imati i drugu cijenu. Visoka cijena paušala nikoga neće spriječiti da se bavi iznajmljivanjem na Poluotoku. Ne vidim način kako se to može riješiti.

Recimo da se ograniči broj apartmana u višestambenim zgradama ili jednostavno zabrani kako bi se osigurao normalni život drugim stanarima, što je također poznato kao praksa u nekim zemljama?

- Ja sam tu apsolutno liberalan i smatram da bi svatko sa svojom nekretninom trebao raspolagati kako želi. Nisam siguran da se to može spriječiti. Gradska jezgra će možda ostati bez stanovnika, ali Grad neće biti prazan. Možda nisam najbolji sugovornik jer nikada nisam živio na Polutoku i nikad me nije privlačio. Volim doći u Grad prošetati i popiti kavu, ali ne i živjeti tu. Da mi netko da istu kvadraturu stana na Poluotoku i Novom Bokanjcu (rubno naselje u Zadru, op.a.), ja bih izabrao Novi Bokanjac. Neki bi, siguran sam, odlučili drukčije.

Ne smeta vas što je šest mjeseci pola Grada zatvoreno, a ponuda prepolovljena?

- Pitanje je bi li tako bilo i da je Grad pun stanovnika preko cijele godine. Neke trgovine sigurno ne bi radile, većina takvih trgovina preselila se u šoping centre izvan grada. Ja ne idem ni tamo, ali tako je i kod nas i u Europi. Bi li tu gradska uprava nešto mogla napraviti, ne znam. Imali smo dobar zakon, da ugostiteljski objekti koji ne rade zimi ljeti ne mogu dobiti terasu, ali su ga ukinuli. Dubrovnik planira dati tri mjeseca gratis za ugostitelje koji rade tijekom cijele godine kako bi sve potaknuli da ostanu otvoreni. Mjere da se uspostavi ravnoteža između ljeta i zime postoje, ali stvar je političkih odluka hoće li se uvoditi i kako će se provoditi.

Gdje je Zadar?

Zadru fale dva do tri velika hotela. Tu prije svega mislim na hotel 'Maraska' i hotel 'Zagreb'. Privatni smještaj je nešto što imamo tradicionalno, ali da imamo, recimo, pet hotela s pet zvjezdica, imali bismo i pet restorana s Michelinovom zvjezdicom. Primjerice, jednodnevni izlet jedrilicom sa skiperom i gorivom ja u Zadru prodajem za 380 eura. Taj isti izlet u Splitu je 600 eura, a u Dubrovniku 800 eura. Što to govori, da imamo goste kojima se trebamo prilagoditi. Da ja tu uslugu dignem na 500 eura, ne bih radio 100 dana, nego 50. To sve govori o destinaciji. Ali nije to loše.

 

Kad bi prije 15 godina čovjek napunio apartman na 15 dana, bio bi presretan i radio bi još jedan. A sad smo na 90 ili 100 dana i opet ne valja. Prije ste imali na zadarskoj rivi pet-šest iznajmljivača brodova, danas ih je više od 30. Zašto, zato što ne valja? Mi smo malo nerealnih očekivanja. Uvijek može biti bolje, ali ono što radimo, moramo raditi maksimalno kvalitetno.

Razlika između domaćina i iznajmljivača

Što biste preporučili novim iznajmljivačima?

- Da prije svega idu na kvalitetu i da budu što gostoljubiviji. Danas, u vrijeme digitalnog oglašavanja, nema više varanja gostiju. Možeš jednom nekoga prevariti, ali nećeš svaki put. Pravilo je: vrijednost za novac. Ako imaš apartman na poziciji i cijena je realno 60 eura, ne možeš staviti 120 eura. Netko će možda platiti, ali neće dobiti ono što je očekivao. Gostoljubivost je po meni osnovna stvar u privatnom smještaju i s pažnjom prema gostu možeš napraviti puno. Ako gosta koji dolazi navečer s puta u apartmanu dočeka boca vode ili svježe voće, što ne košta puno, ti si ga "kupio" za male novce. Gostima se treba posvetiti koliko je god moguće više.

 

U tom smislu za mene postoji razlika između domaćina i iznajmljivača. Domaćin je taj koji brine o gostu, koju mu neće dati pin karticu i reći 'uđi i kad otiđeš, vrati je'. Moj savjet je: dočekati gosta, pozdraviti ga, dati mu neke osnovne informacije, preporučiti mu po svom nahođenju što je najbolje. Boca vode ili pola kilograma voća će - i ako postoji neki nedostatak u apartmanu - lako ispraviti.

Izvor: Slobodna Dalmacija

 U ponedjeljak, 28. siječnja 2019. godine, održan je okrugli stol s predstavnicima javnog sektora i partnera na projektu ''Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga'' u prostorijama Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Što se to kuha u turističkom sektoru? Nedostatak radne snage, industrijski odnosi, destinacijski menadžment, socijalni dijalog. Sve su to teme na koje turistički sektor iz sezone u sezonu iz ciklusa u ciklus, traži odgovore i žedan je novih rješenja. Ima li išta novo na turističkoj sceni RH čemu do sada još nismo imali prilike posvjedočiti? Ima.  STUH, UPUHH, UHPA, KUH, HFHS i OMH udružili su se pod okriljem zajedničkog projekta "Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga". 

Opće je poznato da snaga dolazi iz zajedništva, a šest udruženja u turističkom sektoru prepoznalo je snagu sinergije i nužnost udruživanja. Istresli su na stol sve vruće teme koje pikaju turistički sektor, da ne kažemo da ga potkopavaju te su ponudili svoju ekspertizu prilikom analize i rješavanja najvećih izazova struke.  Probleme sektora pametna su udruženja pretvorila u izazove te su na već 2. radnom sastanku projekta "Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga" govorili o socijalnim mrežama i potrebnim komunikacijskim vještinama. Uskoro se spremaju na provedbu 6 zahtjevnih radionica iz kojih će proizaći ne tako irelevantne analize za sektor. Ono što ovaj projekt čini posebnim je jedinstven spoj znanosti i prakse na djelu. Na 2. radnom sastanku partneri su odobrili predavače i radionice koje će biti kreirane do kraja siječnja 2019., a iz njih će biti kreirani kriteriji za uvjerenje "Specijalist za socijalni dijalog". Dogovoren je i termin okruglog stola krajem siječnja, koji je posljednja aktivnost prve faze projekta namijenjena povećanju vidljivosti projekta o otvaranju pitanja od zajedničkog interesa s predstavnicima ministarstava, turističkih zajednica, udruga poslodavaca i zavoda za zapošljavanje. 

Ozbiljnosti ovom projektu ne nedostaje jer projekt za specifičan cilj ima unaprijediti kvalitetu socijalnog dijaloga kroz razvoj i jačanje stručnih kapaciteta socijalnih partnera. Udruženja su pokazala da su školski primjer štrebera iz sektora. Stručnjaci raspisuju korake za poslodavce, a spomenuta udruženja su već krenula i daleko su ispred svih koji još nisu niti krenuli na put promjena. 

1. Brendirali su svoja udruženja

I dok medijski natpisi bruje kako privući, a potom i zadržati radnu snagu, spomenuta udruženja su se već transformirala u poželjne poslodavce. Brendirali su se, uložili su u jačanje ljudskih stručnih kapaciteta, ojačavši time ljudske potencijale, a svojim zaposlenicima ponudili razlog da ostanu u Hrvatskoj. Možda zvuči banalno, ali tako se to radi. I sada planiraju sa pozitivnom vibrom zaraziti cijeli sektor.

2. Upravljaju promjenama

Umjesto da čekaju da im se digitalizacija dogodi STUH, UPUHH, UHPA, KUH, HFHS i OMH transformirali su svoje organizacije iz nutra, unaprijedili svoja znanja te sada primjenjuju identičnu filozofiju i prema van. Uspješno upravljanje promjenama podrazumijeva skup znanja o tome kako ih prepoznati, predvidjeti te okrenuti u svoju korist. Opće je uvriježeno mišljenje da udruge služe samo svojim članovima i da ne sudjeluju u javnim tokovima. Moderne i pametne udruge jačanjem socijalnog dijaloga žele dokazati upravo suprotno, da ne samo da upravljaju promjenama nego ih i diktiraju. UPUHH je prva udruga u RH koja je otvorila Instagram profil. UHPA ima aktivan facebook profil.

3. Autentične organizacije

STUH, UPUHH, UHPA, KUH, HFHS i OMH autentične su organizacije sa dugom tradicijom djelovanja unutar turističkog sektora. Kreiraju kvalitetan i relevantan sadržaj koji privlači poslovne partnere iz zemlje i svijeta. Organizacije imaju nekoliko projekata na kojima surađuju sa inozemnim udruženjima i partnerima te njihov sektor u segmentu projekata jača. Osim što su dobri u onome što rade, ne drže znanje samo za sebe već ga velikodušno dijele sa drugima i to nerijetko besplatno za svoje članice. 

4. Angažirani zaposlenici

Navedena udruženja imaju ono nešto što se traži, imaju angažirane zaposlenike. Zaposlenici STUH, UPUHH, UHPA, KUH, HFHS i OMH pojedinci su koji znaju prepoznati priliku i ni po čemu se ne razlikuju od zaposlenika privatnog sektora. Proaktivnim involviranjem u svaki zadatak koji im se nađe na radnom stolu stvaraju konkurentsku prednost ne samo svojih organizacija već i cjelokupnog turističkog sektora.

5. Imaju smisla za business 

Ono što udruženja također rade izvrsno je to što iz ograničenih resursa iznalaze kreativna rješenja u obliku "know how" znanja koja je kasnije moguće kopirati i primjeniti u različitim poslovnim okruženjima. Od udruga se ne očekuje da proizvode aplikacije, kreiraju certifikate, prate svjetske trendove, ali one to ipak čine jer kažu vole svoj posao i trude se pomoći svima koji ih zovu i traže pomoć prilikom rješavanja izazova struke.

 Do iduće prilike, veselimo se što će nam sve skuhati udruženja turističkog sektora. 

U četvrtak, 4. listopada, u  Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava  održano je potpisivanje i svečano uručivanje ukupno osam ugovora u okviru Projekta „Jačanje socijalnog dijaloga – faza III“.

Petak, 15 Prosinac 2017 11:39

Uspješno održan XX. kongres hotelijera

Poštovane kolegice i kolege,

iza Udruge poslodavaca/poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske još je jedan uspješno organiziran kongres hotelijera pod pokroviteljstvo Predsjednice Republike Hrvatske, i to XX. po redu. Proslavili smo i 25. godina djelovanja nacionalne udruge hotelijera uručivši Zahvalnice i nagrade za doprinos hotelijerskom sektoru. Dugogodišnjim partnerima Udruge, Ministarstvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Fakultetu za mendažment u turizmu i ugostiteljstvu, Gradu Opatiji, Turističkoj zajednici Grada Zagreba i Gradu Zagrebu, kao i partnerskim udruženjima unutar sektora  KUH-u, UHPA-i, HFHS-u, OMH-u i STUH-u te novinarima i predsjednicima UPUHH-a od osnutka do danas, UPUHH je uručio nagrade od masivnog stakla koje je dizajnirao Jeronim Tišljar, a izrađene su posebnom tehnikom brušenja stakla u studiju Bokart.

U dva radna dana na kongresu otvorili smo teme Globalne investicije i njihov utjecaj na destinacije, Budućnost turizma: Rast kroz održivost, Formatiranje hrvatske strategije turizma -Jesmo li spremni? / Ne-otkriveni – razvijeni oblici turizma u Hrvatskoj, Aktualno stanje u hotelijerstvu Hrvatske, Politički sat i Pravila igre zvane turizam.

Gosti panelisti iz Kine, Španjolske, Francuske, Malte i sa Šri Lanke približili su uzvanicima kongresa svjetska kretanja u turizmu i dali naslutiti što očekuje hrvatski turizam u budućnosti, dok su panelisti iz Hrvatske kao i predstavnici Vlade RH, koji se redovito odazivaju kongresu hotelijra, pokazali koliko se trude razumjeti govor sektora i omogućiti turizmu neometan razvoj.

Gospodin Korotaj, predsjednik UPUHH-a, ukazao je kako nam se bliži 2020. i da smo Strategijom razvoja turizma RH zacrtali biti među 20 turistički najkonkurentnijih zemalja u svijetu, ali da to samo znači da su veliki koraci pred nama. Potrebno je povećati kvalitetu smještaja, povećati udio hotelskog smještaja u odnosu na ukupni, a time i povećati konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Kako bismo navedeno postigli potrebno je zadovoljiti nekoliko preduvjeta – fiskalno rasterećenje, poboljšavanje okvira zakonodavstva o radu te rješavanje pitanja turističkog zemljišta.

Turizam čini 18% BDP-a i najsnažnija je karika hrvatskog gospodarstva, a nositelji glavnih turističkih aktivnosti i najvećeg dijela prihoda od turizma su hotelijeri. Uslijed sveg navedenog razvidno je zašto je kongres hotelijera najvažniji skup za hrvatsko gospodarstvo te iz kojeg razloga većgodinama zauzima centralno mjesto struke.

Udruga poslodavaca/poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i ove je godine pokazala svoju dosljednost u kvaliteti ponuđenog programa, ustrajnost u nastojanjima da osnaži i doprinese  razvoju hrvatskog turizma te da je snažan partner i podrška Vladi RH u provođenju Startegije turizma.

Ovogodišnji kongres hotelijera omogućili su dugogodišnji sponzori i partneri poput Hilding Andersa, Booking.com-a, Triglav Osiguranja, Podravke, Erste Banke, HTZ-a, TZGZ-a, Badela 1862., Istra Tech-a, T-Com-a, Globus Exclusive-a, Pirotehnike Mirnovec, Kordun Marketinga, Atlantica, Majura d.o.o., PBZ-a, Prostorie, Mlinara, Illy-a, Carlsberga, HUP-Zagreb, Croatie Airlines i mnogih drugih čije logotipove i poveznice na njihove službene stranice pronađite u nastavku.

U galeriji slika pronađite djelić ugođaja XX.kongresa hotelijera, a na linku za prezentacije možete dohvatiti predavanja naših ovogodišnjih panelista i prezentera.

S poštovanjem,

dr.sc. Iva Bahunek

 

                                                 

                                                          

                                              

                                           

                                                                                         

                                                                               

                                                                                                                   

                                                                                                     

                                                                                                                                   

                                                                                           

                                                                                                    

                                                                                   

VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane