Loading...

 

TURISTIČKI SEKTOR I ULOGA SOCIJALNOG DIJALOGA

 

Uvod u kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovori u RH obilježili su drugu dvodnevnu radionicu projekta „Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga“, koja je održana u utorak i srijedu, dana 9. i 10. travnja 2019. u prostorijama STUH-a u Zagrebu.

Još je jednom Maja Pokrovac, direktorica interesne udruge obnovljivih izvora energije i predsjednica Hrvatskog društva lobista, zaintrigirala partnere projekta UPUHH-a, UHPA-e, KUH-a, OMH-a i HFHS-a, pod okriljem prijavitelja projekta STUH-a, za procese sa kojima socijalni partneri, sindikati i poslodavci, pokušavajući postići zajednički dogovor u interesu obiju strana i autonomno uređuju funkcioniranje tržišta rada. Riječ je o kolektivnom pregovaranju koji je dominantni model upravljanja tržištem rada u članicama EU, koji označava proces pregovora između sindikata, kao predstavnika radnika i jednog ili više poslodavaca radi postizanja dogovora o reguliranju plaća, radnog vremena i drugih radnih uvjeta. Pretpostavka kolektivnog pregovaranja jest da je među interesima obiju strana moguće pronaći ravnotežu i kompromis.

                                                        

 

Za razliku od tripartitnog socijalnog dijaloga u kojem je jedna od strana i država, u slučaju kolektivnog pregovaranja riječ je o bibartitnom socijalnom dijalogu te država prepušta socijalnim partnerima da sami uređuju radne odnose, dok je država motivirana za postizanje održivog kompromisa.

 

Kolektivni ugovori koji proizlaze iz kolektivnig pregovora autonomni su izvor radnog prava. Kolektivno pregovaranje također je od koristi za cjelokupno društvo jer omogućuje učinkovitije reguliranje tržišta rada i pozitivno utječe na socijalnu koheziju.

 

                                            

 

Poslodavci su obavezni pregovarati, ali ne moraju nužno postići dogovor sa sindikatima te ukoliko pregovaranje predugo traje bez postizanja dogovora, mogućeje je uključiti posredovanje te je i mirenje jedan od oblika posredovanja koji mora biti zadovoljen prije pokretanja štrajka. Ukoliko mirenje ne uspije, ide se na arbitražu.

Polaznici su s lakoćom savladali većinu novih termina i informacija naučenih prvoga dana druge radionice. Mali pomaci u razini svijesti o socijalnom dijalogu polako slažu širu sliku o njegovoj važnosti na nacionalnoj razini. Dodana vrijednost projekta je što su upravo sindikati prijavitelj koji sa partnerima nesebično dijeli svoja znanja i iskustva prilikom razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. Hrvatska kakvu želimo je na tragu prijateljskih odnosa koji se grade kroz zajedničko obrazovanje, uzajamno prenošenje znanja, međugeneracijsku solidarnost te uvažavanje interesa druge strane.

                                               

Drugoga dana dvodnevne radionice, predavanje je držala Nataša Novaković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je polaznicima proširila znanje o realitetu kolektivnog pregovaranja koje obvezuje stranke koje pregeovaraju oko kolektivnog ugovora da moraju pregovarati u dobroj vjeri. Često se događa na obje strane da se zaboravi ova obveza pa se   u praksi zato i dešavaju situacije da se pregovara godinama bez ikakvog rezultata, odugovlači postupak bez namjere potpisivanja kolektivnog ugovora. Posebnosti koje krase proširivanje jednom zaključenog kolektivnog ugovora kojeg može donijeti samo ministar je da postoji javni interes za proširivanje kolektivnog ugovora te je vječno pitanje što je to „javni interes“ prilikom proširivanja kolektivnog ugovora i njegove primjene.
                                         

Polaznici su dobili radni zadatak da postignu dogovor prilikom kolektivnog pregovaranja i da zaključe kolektivni ugovor. Učenje kroz praksu pokazalo se učinkovitim te da gradivo bolje sjeda kroz razvoj vještina i zauzimanje uloga.

Više informacija molimo potražite na linkovima u nastavku:

www.strukturnifondovi.hrhttp://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/jacanje-socijalnog-dijaloga-faza-iii/ 

Osoba za kontakt pri UPUHH-u: Rina Zirić, voditeljica projekata; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

Izvor: UPUHH

 

 

Početkom veljače 2019., u ponedjeljak i utorak dana 11. i 12. u prostorijama STUH-a, svjetlo dana ugledale su prve radionice projekta „Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga“. Polaznici prvog dana radionice, djelatnici partnerskih organizacija na projektu iz STUH-a, UPUHH-a, UHPA-e, KUH-a, OMH-a i HFHS-a, upoznali su se sa temama uvod u socijalni dijalog, sektorske politike te socijalni dijalog na nacionalnoj razini. Predavanja je polaznicima održao dinamični dvojac koji se sastojao od Nataše Novaković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i Maje Pokrovac, direktorice interesne udruge obnovljivih izvora energije i predsjednice Hrvatskog društva lobista.

Početkom veljače 2019., u ponedjeljak i utorak dana 11. i 12. u prostorijama STUH-a, svjetlo dana ugledale su prve radionice projekta „Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga“. Polaznici prvog dana radionice, djelatnici partnerskih organizacija na projektu iz STUH-a, UPUHH-a, UHPA-e, KUH-a, OMH-a i HFHS-a, upoznali su se sa temama uvod u socijalni dijalog, sektorske politike te socijalni dijalog na nacionalnoj razini. Predavanja je polaznicima održao dinamični dvojac koji se sastojao od Nataše Novaković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i Maje Pokrovac, direktorice interesne udruge obnovljivih izvora energije i predsjednice Hrvatskog društva lobista.

U uvodnom dijelu radionice bilo je riječi o međunarodnim konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (MOR), koja je osnovana 1919. godine, temeljem Mirovnog sporazuma iz Versaillesa (Pariška mirovna konvencija), kao međunarodna organizacija tripartitne strukture, s ciljem promocije socijalne pravde i poboljšanja uvjeta rada i života u cijelom svijetu. Međunarodna organizacija rada specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Ženevi u Švicarskoj, a bavi se promicanjem prava na radu, pravične mogućnosti zapošljavanja, poboljšanjem socijalne zaštite i jačanjem socijalnog dijaloga.

Polaznici su vješto asimilirali razliku između bipartetnog socijalnog dijaloga, koji je formiran od predstavnika dviju strana, poslodavaca i sindikata, a koji institucionalni kamen temeljac pronalazi u sektorskim vijećima, za razliku od o tripartitnog socijalnog dijaloga koji uz spomenute dvije strane uključuje i Vladu kao treću, a institucionalni kamen temeljac pronalazi u formiranom radu tijela Gospodarskog socijalnog vijeća.

Vičan dvojac predavačica naizmjenično je prvog dana radionice s polaznicima prošetao kroz povijest socijalnog dijaloga i formiranje Socijalnih vijeća, koje je Hrvatskoj 2010. započelo s institucionalizacijom socijalnog dijaloga na razini sektora. Naglask je bio na Socijalnom vijeću za sektor turizma, osnovanom 26. rujna 2012. godine, čiji su Sporazum o osnivanju potpisali predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) i HUP – Udruge ugostiteljstva i turizma, u nazočnosti tadašnjeg ministra turizma, gospodina Veljka Ostojića. Socijalno vijeće za sektor turizma sačinjavala su 3 člana predstavnika sindikata i 3 člana predstavnika poslodavaca te im je cilj osnivanja poticanje gospodarskog rasta i poboljšanje uvjeta rada i života radnika u turizmu, jačanje kapaciteta socijalnih partnera za djelatno sudjelovanje u socijalnom dijalogu. Glavne teme s kojima se bavi socijalno vijeće sektora za turizam su predlaganje izmjena propisa u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, praćenje stanja u sektoru te savjetovanje o pitanjima kao što su strategija razvoja turizma, zapošljavanje, razvijanje klastera regija s ciljem suzbijanja izrazite sezonalnosti sektora. Socijalno vijeće također se bavi i davanjem preporuka nadležnim tijelima vezano uz uređenje standarda rada za djelatnost ugostiteljstva i turizma, predlaganjem mjera za suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, jačanjem kolektivnog pregovaranja na razini sektora, regija i društava, sudjelovanjem u oblikovanju i promoviranju strukovnih obrazovnih programa koji će odgovarati potrebama djelatnosti u turizmu te promoviranje cjeloživotnog učenja kao certificiranog oblika obrazovanja kojim će se ljudski resursi educirati da svojim vještinama i sposobnostima promptno odgovore tehnološkim promjenama u procesima rada i zahtjevima djelatnosti u turizmu.

Drugi dana dvodnevne radionice posvećen je tripartitnom socijalnom dijalogu. U svim državama srednje i istočne Europe nacionalni tripartitni socijalni dijalog odvija se u okviru posebnih formalnih institucija za usuglašavanje politika pod nazivom Gospodarsko-socijalno vijeće. Zaronili smo dublje u povijest socijalnog dijaloga u Hrvatskoj koji započinje s donošenjem Zakona o radu, a sa kojim je formalno predviđeno djelovanje Gospodarsko-socijalnog vijeća. Tripartitni socijalni dijalog između poslodavaca, čije je interese u to vrijeme zastupala HGK, tri sindikalne središnjice (SSSH, HUS i NHS) predstavljale su interese radnika i interese Vlade RH koje su predstavljali predstavnici Vlade, uspostavljen je u kolovozu 1993., a sa glavnom misijom gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenje usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike te poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora.

Prvi sporazum o osnivanju, nadležnosti i djelovanju GSV-a, potpisan je godinu kasnije 21.siječnja 1994. koji su potpisale Vlada RH, tri sindikalne središnjice i novoosnovana udruga poslodavaca – HUP, koja postupno zamijenjuje HGK obzirom da MOR traži dobrovoljnost udruge koja je socijalni partner. Danas GSV ima i soju službeni stranicu koju možete provjeriti na https://gsv.socijalno-partnerstvo.hr/

Obzirom na glavnu svrhu GSV-a, a ta je da omogućuje utjecaj socijalnih partnera na Vladine odluke i javne politike, sporazumom je predviđeno kako će GSV o njima raspravljati prije njihova upućivanja na Vladu te je obaveza Vladinih predstavnika da prilikom prezentacije propisa u Hrvatskom saboru izvijeste i o mišljenju GSV-a o predmetnom propisu. GSV sastaje se jedanput mjesečno, a njegov rad temelji se na Programu rada Vijeća, koji se usvaja početkom kalendarske godine.

Posebnost 7. Vlade RH, kojom je u to vrijeme predsjedavao Ivica Račan, osnutak je Ureda za socijalno partnerstvo u RH, 13. rujna 2001. te je krajem iste godine započelo s radom pod palicom predstojnika Ureda Vitomira Begovića. Ured je logistički podupirao, pratio, koordinirao i izvještavao o radu nacionalnog tripartitnog tijela: Gospodarsko-socijalno vijeće, njegovih 10 povjerenstava kao užih stručnih radnih tijela, niza drugih povremenih ili stalnih stručnih skupina, kao i ostalih oblika samostalnog dijaloga socijalnih partnera, od nacionalnog nivoa (upravna vijeća HZMO, HZZO, HZZ, Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, sudjelovanje predstavnika sindikata i poslodavaca u radu radnih tijela Hrvatskog sabora; Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu, Odbora za državni proračun i financije, Odbora za zakonodavstvo itd.) do razine jedinica lokalne, odnosno područne/regionalne samouprave, u kojima je osnovano 18. GSV-a na razini županija i Grada Zagreba. Pored navedenog, Ured za socijalno partnerstvo obavljao je i stručne poslove poput izrade analiza, realizacije pojedinih projekata, radnih podloga, materijala i slično, a za potrebe GSV-a, ali i sve druge poslove bitne za razvoj bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga, od razine trgovačkih društava, preko pojedinih resornih ministarstava i drugih državnih institucija, do Vlade RH, a organizirao je provodio i programe stručne edukacije za predstavnike socijalnih partnera, te je bio vodič za postupke mirenja u rješavanju kolektivnih, a prema planu i  individualnih radnih sporova.

Djelovanje Ureda za socijalno partnerstvo ogledalo se i kroz njegovu misiju: „Naša je misija poticati razvoj dugoročne vizije hrvatskog modela socijalnog partnerstva između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade RH, pri čemu Ured logistički u potpunosti prati takve procese“.

Idući predsjednik 9. i 10. Vlade RH, dr. Ivo Sanader, te predsjednica 11. Vlade RH, Jadranka Kosor  njegovali su praksu tripartitnog socijalnog dijaloga te su se svaka dva mjeseca predstavnici sindikata i poslodavca imali priliku susresti i razgovarati o svim problemima s premijerima.  Dolaskom Vlade Zorana Milanovića, u prosincu 2011. godine, ukinut je Ured Vlade RH-a za socijalno partnerstvo, a djelokrug i poslove dosadašnjeg Ureda preuzima Samostalna služba za socijalno partnerstvo, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Daleko od Vlade RH bez mogućnosti socijalnih partnera da se na mjesećnoj razini susretnu s premijerom koji više ne prisustvuje GSV-u.

Socijalni partneri su nezadovoljni nastalom promjenom te su od 2011. više navrata tražili ponovo uspostavljanje Ureda.

Krajem drugog dana radionice, savladavši ulogu bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga u kolektivnim pregovorima te naučivši osnove kolektivnog pregovaranja, polaznici radionice su u dva zasebna tima odradili simulacije tripartitnog pregovaranja, a kako bi se okušali u pregovaračkim situacijama.

Obzirom da je upravo STUH prijavitelj projekta „Turistički sektor i uloga socijalnog dijaloga“ te obzirom na neaktivnost socijalnog vijeća u RH, postavlja se pitanje je li moguće uspostaviti novu, bliskiju suradnju socijalnih partnera i Vlade RH? Projekt je tek u povojima no već je odškrinuo vrata nerazriješenih odnosa i prekida suradnje putem Ureda za socijalno partnerstvo je kontekst odmicanja bivše Vlade RH od suradnje sa socijalnim partnerima ostao nedorečen. Dovoljno je prostora u projektu da se pokuša rasvijetli odgovor na staro pitanje i postaviti novo o mogućnosti uspostavljanja boljih odnosa sa novom Vladom RH već sada ili će bolji odnosi ipak čekati parlamentarne izbore.

Više informacija molimo potražite na linkovima u nastavku:

www.strukturnifondovi.hrhttp://www.esf.hr/natjecaji/dobro-upravljanje/jacanje-socijalnog-dijaloga-faza-iii/ 

Osoba za kontakt pri UPUHH-u: Rina Zirić, voditeljica projekata; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Izvor: UPUHH

 

Prvi puta “The Monster” napušta Veliku Britaniju i ima svoju europsku premijeru - u Falkensteiner Punta Skala resort dolazi 24. lipnja

Srijeda, 17 Travanj 2019 10:09

Za Uskrs popunjeni hoteli na Kvarneru

Opatija rasprodana!

Srijeda, 17 Travanj 2019 10:06

6. vinski festival Dubrovnik Festiwine

Program započinje „Dubrovačkom vinskom setemanom"

Top deset mjesta iz Hrvatske s najbolje ocijenjenim domaćinima su Rakovica, Osijek, Bibinje, Korenica, Kaštela, Makarska, Brela, Senj, Trogir, Podstrana

Svi projekti trebali bi biti realizirani u idućih pet godina

"Kina i Hrvatska prepoznaju potencijale suradnje što je temelj na koji će se nadograđivati buduće konkretne aktivnosti u području turizma"

Prvi tjedan ljetnog reda letenja otpočeo s rekordnih 252 leta

Slijedom nedavne teme u Lideru o kreiranju sveobuhvatne strategije razvoja Hrvatske do 2030. objavit ćemo u nekoliko nastavaka popis članova Tematskih radnih skupina i Radnih skupina koje se odnose izravno na ekonomiju, kako bi javnost imala bolji uvid u rad ovih skupina i tko će stajati iza konačnog prijedloga dokumenta koji bi trebao pripremiti Hrvatsku za budućnost.

Stranica 1 od 36
VIJESTI IZ UPUHH-a
Redovito u Vaš sandučić
 

Vaša Email adresa neće biti vidljiva niti korištena za reklamiranja treće strane