Aktivnosti na 50. MOS Celje predstavnici Ministarstva turizma i HTZ-a nastavili su 15. rujna, danom posvećenom predstavljanu turizma Republike Hrvatske. Svojim prisustvom ovaj dan uveličale su pomoćnica ministra turizma Olivera Shejbal te predstavnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji, Božena Leš.

Paviljon u kojem se predstavlja Republika Hrvatska kao zemlja partner danas je posjetio i slovenski ministar vanjskih poslova, Karl Erjavec u pratnji predstavnika Uprave 50. MOS Celje. U pratnji pomoćnice ministra turizma RH Olivere Shejbal posjetio je štandove na kojima se predstavljaju županijske turističke zajednice, kao i EDEN destinacije Republike Hrvatske te je s posebnim oduševljenjem kušao proizvode nazočnih destinacija.

Ministar Erjavec pohvalio je turističku prezentaciju Hrvatske te naglasio da je suradnja dviju zemalja, Slovenije i Hrvatske u području turizma uvijek bila na zavidnom nivou. U tom smislu iskazao je veliko zadovoljstvo što turisti  iz Slovenije rado posjećuju Hrvatsku kao turističku destinaciju, a to pokazuju i brojke ostvarenih turističkih rezultata.

Kako bi što bolje dočarali ponudu destinacija, bogatu kulturu, raznoliku gastronomiju, enologiju, prirodne ljepote, razvedenost obale, odnosno kontinentalni i primorski dio zemlje, predstavnici izlagača i to Klaster središnje Hrvatske, TZŽ Međimurske, TZŽ Vukovarsko-srijemske, LAG Lika i TZŽ Ličko-senjske, TZŽ Brodsko-posavske, TZ grada Nina i NP Sjeverni Velebit, pripremili su prezentacije koje su održaNe u sklopu Hrvatskog paviljona te aktivnost koja se odnosi na B2B radionica u organizaciji predstavništva HTZ-a u Ljubljani.

Izlagači se u paviljonu Republike Hrvatske predstavljaju do nedjelje 17.rujna 2017. godine.

Ministar turizma Gari Cappelli prisustvovao je proglašenju pobjednika te dodijelio nagradu „Zlatno sidro Jutarnjeg lista 2017.“ najboljoj marini na Jadranu. Ova nagrada finale je ljetne akcije „Nautička patrola Jutarnjeg lista“ koja je trajala od 23. lipnja do 18. kolovoza ove godine. Akcijom su obuhvaćene 32 marine od Umaga do Dubrovnika s ukupno 11.500 vezova. Cilj akcije bio je utvrđivanje i uspoređivanje kvalitete usluga hrvatskih marina u cilju unapređenja kvalitete hrvatskog nautičkog turizma, a sve u organizaciji Hanza Medije te pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Hrvatske turističke zajednice.

MARINA PUNAT na otoku Krku najbolja je hrvatska marina prema ocjenama gostiju te je osvojila prvo mjesto, ACI MARINA SLANO osvojila je drugo, dok je OLIVE ISLAND MARINA na otoku Ugljanu osvojila treće mjesto. Posebno priznanje „Moja najdraža marina“ prema ocjeni nautičara pripala je ACI MARINI CRES. Posebno priznanje za izniman doprinos razvoju hrvatskog nautičkog turizma te svesrdnu pomoć i podršku organizaciji Nautičke patrole Jutarnjeg lista 2017. dodijeljeno je Adriatic Croatia International Club d.d. – ACI.

„Nautički turizam proizvod je iznimne globalne atraktivnosti koji u svijetu bilježi visoke stope rasta. Danas je Hrvatska posebice na Mediteranu jedna od vodećih nautičkih destinacija te mi u Ministarstvu turizma imamo velika očekivanja upravo od nautičkog turizma koji je ujedno i jedan od deset ključnih proizvoda na kojima se bazira turizam Hrvatske prema Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. Naime, nautičari ostvaruju najveću dnevnu potrošnju u destinaciji, dakle riječ je o turistima visoke platežne moći koji traže visoku razinu usluge i ponude, a naš je zadatak da iz godine u godinu dižemo standarde i u kvaliteti sadržaja i usluge te time postajemo sve konkurentnija turistička destinacija“, naglasio je ministar Cappelli, dodavši kako se novom sistematizacijom unutar Ministarstva turizma planira oformiti poseban odjel koji će se baviti upravo nautičkim turizmom.

„Kroz ovaj projekt, kojim je anketirano više od 1000 nautičara na 32 lokacije, dobiveni su referentni podaci o prednostima i manama svake pojedine marine čime je izrađena odlična podloga za analizu koja će zasigurno poslužiti kao dobra polazišna točka u kreiranju naredne nautičke godine“, rekao je ministar Cappelli.

Naime, ocjenjivanje je obavljeno na osnovu anketnih upitnika što su ih ispunjavali gosti-nautičari u svakoj marini odgovarajući na 7 pitanja o urednosti, organizaciji i čistoći marine, o ljubaznosti osoblja, ugostiteljskim, zabavnim i sportskim sadržajima, ocjenama od 1 do 5 za svaku kategoriju. To je činilo 70 posto ukupne ocjene marine, dok je 30 posto bila ocjena patrole u funkciji žirija, također od 1 do 5, ali za ukupni dojam o marini.

„Kada govorimo o nautičkom turizmu, Hrvatska, s obzirom na nevjerojatne prirodne resurse kojima u tom segmentu raspolaže, ima neizmjerno veliki potencijal i konkurentsku prednost. Nautički turizam jedan je od naših ključnih proizvoda te će HTZ i u narednoj godini intenzivno raditi na njegovoj promociji i kreiranju još jačeg i prepoznatljivog nautičkog brenda. U tom smislu u planu je i jačanje suradnje s ACI-jem kao našim nacionalnim i najvećim upraviteljem marina, ali i sa svim ostalim dionicima nautičkog turizma. Neophodan je cjelovit i zajednički pristup svih relevantnih čimbenika, kako bi se nautička infrastruktura i dalje razvijala i unapređivala s ciljem podizanja kvalitete i kreiranjem dodatnih sadržaja za nautičare. Upravo iz tog razloga, HTZ-u je bilo zadovoljstvo biti dijelom projekta nautičke patrole, jer tim putem podižemo svijest o važnosti nautičkog turizma i podizanju njegove kvalitete, ali i o potrebi održivog pristupa razvoju tog segmenta turizma“, kazao je direktor Glavnog ureda HTZ-a, Kristjan Staničić.

Istog dana, u Malom Lošinju, ministar Cappelli sudjelovao je na procesu vaganja i svečanosti zatvaranja i proglašenja pobjednika 31. euro-afričkog prvenstva u podvodnom ribolovu u organizaciji sportsko ribolovnog društva „Udica“, Grada i TZ Malog Lošinja i Jadranka Grupe. U akvatoriju otoka Lošinja sudjelovalo je više od 120 podvodnih ribolovaca i posjetitelja iz 19 različitih zemalja Europe i Afrike. Prvo mjesto osvojio je Hrvat Daniel Gospić, dok su ekipni pobjednici Španjolci.

Prema podacima iz sustava eVisitor koji sadrži podatke iz sustava eCrew u prvih 8 mjeseci u ovoj godini zabilježeno je 345.460 dolazaka što predstavlja rast od 15% u odnosu na isto razdoblje lani te 2,338.032 noćenja što je porast od 16% više nautičara u segmentu chartera. Najviše noćenja zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (cca 1 mil., što predstavlja +18%). Sve obalne županije bilježe dvoznamenkasti porast nautičkog turizma, a posebno snažan rast bilježi Dubrovačko-neretvanska županija (+58%). Najveći broj stranih turista zabilježen je iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije dok je izuzetan pomak vidljiv kod gostiju iz Amerike čiji rast bilježi gotovo 54% te iz Australije koji bilježe porast od 33%.

O ostalim investicijama odlučit će krajem studenoga

Najveći investitor u turizmu u Hrvatskoj, Valamar Riviera, danas je objavila kako odgađa investicije planirane za 2018. godinu u Poreču. Kao razlog navode neizvjesne fiskalne politike za investitore u turizam. Konačnu odluku o investicijama za 2018. godinu će, kako stoji u objavi na Zagrebačkoj burzi, donijeti krajem studenoga ove godine.

Valamar Riviera je ove godine investirala 900 milijuna kuna u turizmu, najviše u izgradnju dva ljetovališta u Rapcu. Sljedeće godine trebali su ulagati u Valamar Pinia Family Suiter u Poreču, no zbog porezne politike su ta ulaganja sada upitna.

Predsjednik uprave kritizira uvjete za ulaganje

Predsjednik uprave firme Željko Kukurin otvoreno je, početkom kolovoza, u intervjuu za Poslovni dnevnik, kritizirao porezne politike u Hrvatskoj. “Naša se industrija trenutno suočava s najlošijim uvjetima za ulaganje na Mediteranu”, rekao je tada.

“Uvjeti su obilježenim najvišom stopom PDV-a na turizam, neriješenim pitanjem turističkog zemljišta, novim opterećenjima koja proizlaze iz poreza na nekretnine i općenito vrlo čestim i naglim promjenama pravila igre, često u suprotnosti sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma”, kazao je Kukurin prije mjesec dana i dodao kako sve te okolnosti mogu dodatno smanjiti konkurentnost i stvoriti osjećaj nesigurnosti kod investitora.

Održivost na dugi rok i kvaliteta ključni su za uspješan razvoj hrvatskog turizma, a treba stremiti i stvaranju internacionalno konkurentnih uvjeta poslovanja u turizmu, ocjena je konzultantice Sanje Čižmar ususret Svjetskom danu turizma posvećenom održivosti kao instrumentu razvoja.

Svjetski dan turizma obilježava se krajem rujna, no ove će se godine cijelog rujna odvijati brojne aktivnostima diljem svijeta (konferencije, seminari, kampanje i dr.) prema prijedlogu Svjetske turističke organizacije (UNWTO), koja je odredila za glavnu temu tog dana "Održivost kao instrument razvoja turizma".

"Održivost turizma ovisi o odabranom poslovnom modelu. Treba se odlučiti želimo li brzi porast broja noćenja, uz sporiji rast prosječne potrošnje turista ili možda obrnuto - restrukturirati tržišta potražnje, orijentirati se na platežno sposobnije tržišne segmente, što bi značilo i sporiji rast broja noćenja, ali i brži porast turističke potrošnje. Za sada primjenjujemo prvi model", ocjenjuje Čižmar iz tvrtke HD Consulting.

Kao stručnjakinja za turistička kretanja, Čižmar se protivi isticanju isključivo fizičkih turističkih pokazatelja (dolasci, noćenja), no kaže da se oni ipak ne mogu zanemariti, pogotovo kada je riječ o stopama rasta po vrstama smještaja.

"Dok je najkvalitetniji smještaj, hoteli, lani povećao broj noćenja za oko 5 posto u odnosu na 2015., kućanstva, koja su u pravilu još u Hrvatskoj s nižim standardom smještajne ponude i cijena te rade kraće od hotela, broj noćenja povećali su za 16 posto", ističe Čižmar

Slični trendovi prisutni su, kaže, već dulji niz godina, i mada je u Hrvatskoj sve vidljiviji i porast kvalitete u privatnom smještaju, ipak se zbog strukture smještaja, u kojoj još nema dovoljno hotela, u Hrvatskoj ostvaruju niži prosječni prihodi po noćenju nego u konkurentskim turističkim zemljama na Mediteranu, a niža je i turistička potrošnja.

Uz to, jako visok udjel turističkog proizvoda i dalje čini sunce i more, koji u odnosu na ostale turističke proizvode (zdravstveni turizam, kultura, religija, MICE, wellness i sl.) imaju manju dodanu vrijednost i povezani su s prosječno manjom potrošnjom.

"U Hrvatskoj se stoga ostvaruje prosječni prihod po noćenju stranog turista od 165 američkih dolara, dok je to primjerice u Austriji, koja ima zakonski i kvalitativno uređeniji privatni smještaj, ta potrošnja 268 dolara, a u Italiji 244 dolara. U tim je zemljama u pitanju drugačiji poslovni model te stoga ako zaista želimo održivi turizam na dugi rok, valja ga mijenjati", poručuje Čižmar.

Dodaje da se u praksi događa u Hrvatskoj i 'odmicanje' od ciljeva Strategija turizma, koja je zacrtala poboljšanje strukture smještaja do 2020. u smislu povećanja udjela hotela u ukupnim kapacitetima, a umjesto toga znatno se povećava udjel privatnog smještaja.

Podsjeća i da je tom strategijom do 2020. određeno da se 'stvori' oko 20 tisuća novih hotelskih kreveta, što može biti oko 200 do 250 hotela, i to smatra realnim i održivim, iako ne vjeruje da će to biti u potpunosti ostvareno do 2020.

"Sve iznad toga, i priče o nekih novih 400 do 500 hotela, bile bi izvan koncepta održivosti, pogotovo ako se u sklopu tih brojki grade samo novi, a ne i obnove postojeći, zapušteni i devastirani smještajni objekti, uključujući i bivše vojne. Zato bi uz poneki greenfield jako dobro došlo više brownfield projekata, odnosno stavljanje postojeće imovine u funkciju hotelijerstva, pri čemu se radi o imovini u državnom vlasništvu, vojnim i drugim objektima koji se nalaze na kvalitetnim i turistički atraktivnim lokacijama", smatra Čižmar.

Uvažavanje prostornih mogućnosti uz suradnju javnog i privatnog sektora

U konceptu održivog razvoja turizma važnim drži već postojeće prostorne mogućnosti koje treba koristiti, jer se time smanjuje trošak infrastrukturnog opremanja nekog novog prostora, a i dugoročno čuva ukupno raspoloživ razvojni prostor od opasnosti prekomjerne izgradnje.

"Najkvalitetnije turističke razvojne zone u priobalju, prema našim saznanjima, planiraju se za izgradnju desetak integriranih resort projekata koji će pridonijeti podizanju današnjeg imidža Hrvatske, i ti su projekti u suglasju s održivošću. No, tempo investiranja ipak znatno zaostaje za ciljevima iz Strategije, jer je vidljivo da će 7 milijardi eura investicija do 2020. biti teško ostvarivo, budući da je u razdoblju od 2014. do 2016., dostignut kumulativni iznos od 1,3 milijarde eura investicija", upozorava Čižmar.

To znači, objašnjava, da bi do 2020. prosječni godišnji investicijski iznos trebao iznositi 1,4 milijarde eura, a to je teško očekivati.

"Iako se investiranje u smještajne objekte intenziviralo zadnjih godina, još znatno zaostaje i investiranje u turističku infrastrukturu - u kongresne centre, golf igrališta, tematske parkove i dr., a sve je to važno za cjelogodišnji turizam, pa onda ne čudi što se i sezonalnost vrlo sporo smanjuje", kaže Čižmar.

Hotelske investicije znače poduzetnički rizik privatnog sektora, a da bi se pokrenule moraju, biti isplative. Prije toga javni sektor treba uložiti u turističku i drugu infrastrukturu, no kako toga nedostaje, ne čudi da su u kontinentalnom dijelu zemlje hotelske investicije manje ili ih i nema, kaže Čižmar.

"Ono što se ipak događa na kontinentu je aktiviranje malog poduzetništva, skromno ali ga ima, pogotovo u ruralnom i vinskom turizmu, koji kao atraktivni proizvodi privlače turiste donoseći i isplativost ulaganja", naglašava Čižmar.

Smatra da Hrvatska stoga nema druge opcije nego na dugi rok razvijati kvalitetni turizam, uz ulaganje u kompletan lanac vrijednosti u turizmu, a ne samo u smještajne objekte.

"Sprega destinacije i poduzetnika u takvom modelu razvoja turizma je ključ, a stvaranje izvrsnosti je moguće samo uključivanjem svih dionika, javnog i privatnog sektora, i uz naravno poboljšanje uvjeta poslovanja i smanjivanjem poreznih i drugih opterećenja za turizam", zaključuje Čižmar. (Hina)

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je od početka godine do danas ostvario rekordne turističke rezultate u svim vrstama smještaja uz 17% više dolazaka i 15% više noćenja. Do 03. rujna ostvarena su tri milijuna noćenja, što je 9 dana ranije nego prošle godine, ne uključujući podatke ostvarenih noćenja iz nautike.

Od 1.siječnja do 02. rujna 2017.godine, u Dubrovniku je boravilo 876.076 turista, što je čak  17% više nego u istom razdoblju 2016.godine. Ostvareno je 2.985.324 noćenja, odnosno 15% više nego prošle godine. U prvih osam mjeseci najbrojniji su turisti bili iz  Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Hrvatske, Švedske, Australije, Italije, i Norveške. Tržišta koja su se posebno istaknula u povećanju broja dolazaka su: Ujedinjeno Kraljevstvo (28% više), SAD (39%), Kina (58%), Brazil (32%), Indija (64%).

U hotelskom smještaju je od 1.siječnja do 02. rujna ove godine boravilo 455.342 gostiju, što je porast od 7% u odnosu na prošlu godinu, te je ostvareno 1.546.984 noćenja, 6% više nego prošle godine. U privatnom smještaju u prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno je 305.048 dolazaka, odnosno 28% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine te 1.066.725 noćenja, što je 23% više nego 2016.godine.

Kolovoz također rekordan s preko 210.000 dolazaka 

Samo u kolovozu 2017.godine ostvareno je 211.965 dolazaka, što je čak  12% više nego u istom mjesecu prošle godine, te 779.763 noćenja, što je 9% više nego 2016.godine. Na prvom mjestu posjetitelja u kolovozu bili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, slijede turisti iz Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske, SAD-a, Australije, Hrvatske, Irske i Švedske.

U prvih osam mjeseci ostvareno je 864.751 dolazaka, što je 17% nego u istom razdoblju 2016.godine te 2.945.107 noćenja, odnosno 15% više nego prošle godine. “Prema najavama očekuje se odlična popunjenost u svim oblicima smještaja u nastavku sezone, a tradicionalno s dolaskom rujna započinju i kongresna događanja” ističu iz TZ Dubrovnika.

Javna ustanova ”Nacionalni Park Krka” u Šibeniku novim festivalom potaknuo pitanje ekologije, od iduće godine planiraju isto pitanje otvoriti i na lokalitetima nacionalnog parka

Šibenik je ovog vikenda, u sklopu Krkinog kulturnog ljeta ugostio Green Eye festival koji se održavao pod sloganom Nature is Watching You – Priroda te gleda. Festival Green Eye posvećen je temama zaštite okoliša i očuvanja prirode, odnosno biljnog i životinjskog svijeta. Pored projekcija na otvorenom, radi loših vremenskih uvjeta dio projekcija je prebačen u Muzej Grada Šibenika. ”Glavni cilj prilikom odluke o pokretanju Green Eye filmskog festivala bilo nam je podići svijest o ekološkim izazovima s kojima se suočava naša civilizacija, a to su globalno zatopljenje, zagađenje okoliša i izumiranje ugroženih vrsta. Željeli smo prvenstveno naglasiti važnost uspostavljanja uravnoteženijeg odnosa između ljudi i prirode, utjecaja koji priroda ima na naše zdravlje i uloge pojedinca u njezinu očuvanju. Stoga se nadamo i vjerujemo da će se festival održavati i narednih godina, te da ćemo ga proširiti i na ostale lokalitete unutar NP Krka.”  istaknuo je Krešimir Šakić, ravnatelj Javne ustanove ”Nacionalni park Krka”.

Tokom trodnevnog festivala posjetitelji su mogli pogledati šest dugih i tri kratka filma. Festival je otvorio film Hvala na kiši/Thank you for the rain, a nakon filma publici se obratio i kompozitor glazbe za film, Chris White koji nije krio oduševljenje prirodnim ljepotama Hrvatske, koju je ovaj put prvi put posjetio. Posjetitelji su nakon filma Hvala na kiši mogli pogledati i film Leonarda DiCapria, Prije poplave / Before the Flood. Subotnju večer otvorio je filmSjeme: Neispričana priča / Seed: The Untold story, te nakon njega film Utrka s izumiranjem / Racing Extinction. Završnu večer obilježio je hrvatsko-kanadski film Ježeva kuća / Hedgehog’s Home prema klasičnoj poemi Branka Ćopića te Kako pustiti svijet na miru i voljeti ono što klima ne može promijeniti / How to Let Go of the World and Love All the Things Climate Can’t Change o utjecaju klimatskih promjena na svijet oko nas.

Na festivalu su, osim dugometražnih filmova, predstavljeni i kratki filmski uradci Priroda govori / Nature is Speaking kao dio provokativne reklamne kampanje i poziva ljudima da počnu slušati prirodu. Kampanja se sastoji od nekolicine kratkometražnih filmova od kojih su na festivalu prikazani: Majka priroda / Mother nature, Ocean / Ocean, Prašuma / Rainforest, u kojima su glasove posudili poznati glumci Julia Roberts, Harrison Ford i Kevin Spacey.

”Trebamo se ponekad osvrnuti i izaći iz kolotečine brzog života koju živimo, te posvetiti vrijeme prirodi koju ostavljamo budućim generacijama. Drago mi je da postoje osobe koje su odlučile pokrenuti ovakav festival i filmskom umjetnošću nas upozoriti na propuste koje radimo. Ovdje sam došao sa kćeri Lolom, jer mislim da je potrebno od najranijih nogu djeci usađivati svijest za odgovornim načinom života prema prirodi.” istaknuo je redatelj Bobo Jelčić.

Izvor: hrturizam.hr

Gastronomski turizam vrlo je popularan i nijedno putovanje nije potpuno bez kušanja lokalnih specijaliteta i posjeta novim restoranima, barem ne bi trebalo biti jer upravo motiv putovanja je otkrivanje novih načina I kultura življenja.

Zato je izrazito važno, a pogotovo u turizmu koristiti lokalne resurse te predstviti I promovirati autentničnu priču, kroz kulturu, povijest I svakako kroz gastronomiju. Nažalost, upravo na tom polju mi najviše padamo, a zanimljivo, turisti upravo to žele upoznati , doživjeti i degustriati. Kada gledamo prošlogodišnje turističke rezultate u Hrvatskoj je zabilježeno 78 milijuna noćenja, dok su strani turisi ostvarili 92,5% noćenja, od čega oko 72% otpada na noćenja gostiju iz deset zemalja: Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Italije, Češke, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Slovačke i Mađarske.

Dakle, znamo koja su naša emitivna tržišta, trebali bi znati i koje su njihove želje I potrebe ili profil svakog tržišta, kako bi im što bolje mogli prodati destinaciju ili ispričati priču o našem turizmu. Upravo na tom tragu, Booking.com, globalni lider u povezivanju putnika s najvećim izborom nevjerojatnih smještajnih objekata, otkriva nacionalnosti najvećih ljubitelja hrane među putnicima.

                                                       Izvor: Booking.com

Analizom podataka iz recenzija putnika, što uključuje više od 118 milijuna recenzija stvarnih putnika na stranici, Booking.com otkriva da su Englezi, Francuzi i Nijemci najveći ljubitelji hrane jer u svojim recenzijama spominju hranu više nego putnici drugih nacionalnosti. No nemaju samo Europljani želju za otkrivanjem svjetskih specijaliteta na putovanju, slijede ih Amerikanci i Australci. Iako je Hrvatska prepoznata kao destinacija fine hrane, Hrvati se nisu našli među top 30 nacionalnosti koje su najveći ljubitelji hrane među putnicima.

Zanimljivo je kako za više od trećinu (36%) svjetskih putnika hrana je ono što im ostaje u najboljem sjećanju još od prvog putovanja, a više od pola (54%) tvrdi da im je najbolji dio putovanja u novo odredište upravo kušanje lokalne hrane.

Recenzije mogu biti neprocjenjiv izvor insajderskih savjeta za najbolja mjesta za ljubitelje hrane. Jedna od četiri osobe (26%) priznaje da već prvi dan u novom odredištu gledaju online recenzije lokalnih restorana, a više od pola (54%) tih putnika gleda recenzije već unutar sat vremena od dolaska u odredište. “Od gurmanskih jela u tri slijeda do specijaliteta ulične hrane, hrana je ključan dio svakog putovanja i omogućuje vam da istinski doživite i iskusite drugu kulturu. A najbolje ćete lokalne gurmanske bisere otkriti slušajući savjete drugih putnika koji su već posjetili ta mjesta i kušali te specijalitete.” Ističe Pepijn Rijvers, direktor marketinga u Booking.com-u.

Naša najveća prednost je upravo naša nevjerojatna raznolikost i autentičnost te naš glavni proizvod upravo mora biti to što jesmo – Slavonci, Istrijani, Dalmatinci… Hrvati. Nažalost mi se stalno trudimo biti neke loše kopije, a kopija nema nikakvu vrijednost , dok je original uvijek jedinstven i stvara motiv dolaska. Mi moramo prodavati našu autohtonu gastronomsku priču, koristiti lokalne poljoprivrednike i lokalne resurse te sve to lijepo upakirati i ispričati priču, našu autentičnu priču.

NAŽALOST MI PADAMO NA OBIČNIM DAGNJAMA, SRDELAMA, JAJIMA, SALATI, KRUMPIRU, LUKU… UMJESTO DA KORISTIMO SVE NAMIRNICE IZ LOKALNIH RESURSA I DA IMAMO NA TISUĆE LOKALNIH OPG-A KOJI SU UMREŽENI KROZ KLASTERE I BUDU POTPORA TURIZMU, MI POTIČEMO I KUPUJEMO NAMIRNICE IZ UVOZA. SULUDO I TOTALNO KONTRA PRODUKTIVNO.

Englezi, Francuzi i Nijemci najveći su ljubitelji hrane među putnicima, otkrivaju nam recenzije Booking.com-a. Ako to znamo, onda znamo da ih moramo ponuditi našu gastronomiju kao glavne motive dolaska ili barem kao prevagu kod odluke gdje ljetovati.

Figurativno, mi turistima iz Francuske prodajemo francusko vino, umjesto da im prodajemo naše. Pitam se: Zašto bi Francuzi konzumirali vino koje im je dostupno kod kuće? Oni žele nove okuse i doživljaje, žele probati naše vino.

Pametnom , sve jasno.

Ulazak u hotelski biznis, gradnja novoga poslovnog prostora u Puli na tri tisuće četvornih metara u koju ulaže od 12 do 15 milijuna kuna, posve nova IT softverska rješenja vrijedna pet milijuna kuna projekti su koje upravo realizira najveća putnička agencija u regiji Uniline, koja do sada ni blizu nije imala tako velike investicijske zalogaje. Osluškuje što se zbiva na tržištu i na što se pomiče fokus, a jedan od izazova i skorašnji je mogući izlazak adriatica.neta iz Agrokorova sustava. Agencija čiji su vlasnici Boris Žgomba i Sajto Salković na godinu uslužuje više od 350 tisuća gostiju i raste prema stopi višoj od 10 posto, i to samo od operativnog poslovanja. Širi se dalekim azijskim tržištima, ondje je nedavno uz postojeći ured u Šangaju otvoren novi u Seulu, a u hotelskome menadžmentu očekuje se da će uskoro upravljati smještajnim potencijalom od 1800 do 2000 soba. Predsjednik Uprave Unilinea u dva je mandata bio predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, a danas je predsjednik Udruge putničkih agencija u HGK. Bio je i predsjednik ECTAA-e (Europske udruge putničkih agencija), danas je pak potpredsjednik te udruge. Apetit mu je velik, ali u svim dosadašnjim političkim konstelacijama pratili su ga samopouzdanje i  snalažljivost. Stoga ne začuđuje što je prvo lice agencijskog biznisa u Hrvatskoj, koji od iduće godine čekaju veliki izazovi – na vrata kucaju europske direktive koje se više brinu za potrošače nego za agencije.

• Nekoliko godina trajala je konsolidacija na tržištu putničkih agencija. Koliko je taj proces bio uspješan i što agencijski biznis očekuje u budućnosti s obzirom na svjetske trendove?

– Promjene su toliko dinamične da konsolidacija u segmentu poslovanja turističkih agencija teče dnevnim ritmom. U tom dinamičnom i interaktivnom okružju neke su nestale, neke opstale i razvile se, a neke nastaju. Sadašnje stanje odraz je ozbiljnog rada i prepoznavanja kamo ovaj biznis ide, ali i vođenja računa o svakoj zarađenoj kuni onih koji su opstali i dalje se razvijaju. Ove godine došli smo do kritične točke popunjenosti u špici sezone i nemamo više mnogo prostora za rast, stoga velik rast broja dolazaka i noćenja očekujemo u predsezoni i posezoni, u čemu će agencije odigrati veliku ulogu jer 70 posto izvansezonskoga  turističkoga prometa ide preko turoperatora. To je velik potencijal koji tek treba iskoristiti. Ako govorimo o temeljnim svjetskim trendovima, prepoznajemo dva ključna smjera: prvi obuhvaća daljnje usavršavanje poslovne IT tehnologije i online prodajnih platformi, a drugi se odnosi na stvaranje atraktivnog sadržaja skrojenoga prema potrebama pojedinih turističkih tržišnih niša, odnosno kreiranje sadržaja i upravljanje njima. Kralj agencijskog turističkog biznisa danas je sadržaj, a ne format.

• Kompas Zagreb prodan je Bolančinu investicijskom fondu. Javna je tajna da će adriatica.net biti jedna od prvih Agrokorovih tvrtki na prodaju, a navodno su interes za kupnju pokazali američki fondovi. Što to kod agencijskog biznisa privlači fondove?

– Kad je riječ o najavi ulaska novih, konkretnih inozemnih vlasnika u sadašnje agencijsko poslovanje u Hrvatskoj, dosta je ‘šumova’,  odnosno ‘balona’ na tržištu, pogotovo ako se uzmu u obzir nimalo lagani uvjeti poslovanja u agencijskome turističkom poslovanju koje od 1. srpnja 2018. nameće nova europska direktiva.  Ključne promjene u našem sektoru, i u Hrvatskoj i u svijetu, izazvane su ulaskom ne novih vlasničkih struktura, nego novih tehnologija koje su uveli novi igrači, tzv. OTA agencije (online putničke agencije, nap. a.) kao što su Booking.com i Airbnb. A nekima od njih još nije zakonski definiran status i nije utvrđena financijska zakonitost njihova poslovanja.

• Je li Uniline zainteresiran za preuzimanje adriatica.neta i što bi to značilo za agencijsko tržište?

– Prema meni dostupnim informacijama, o adriatica.netu se u kontekstu rješavanja problema s Agrokorom u ovom trenutku uopće ne govori. Znam samo da je u planu raspisivanje javnog natječaja koji bi trebao biti objavljen između listopada i prosinca i na njemu će se moći nadmetati bilo koje tvrtke. Uniline je zainteresiran za preuzimanje jer neki su nam segmenti poslovanja, odnosno tržišta na kojima su Atlas i Kompas, vrlo interesantni, a oni su se na njima već etablirali. Ne možemo u ovom trenutku predvidjeti ni natječajne uvjete, ali pretpostavljam da će javni interes biti velik. Preuzimanje adriatica.neta bio bi, sigurno, velik doprinos konsolidaciji agencijskog poslovanja u cijeloj regiji u kojoj su i Kompas, i Atlas, i Uniline.

• Atlas je s čak 600-tinjak milijuna kuna duga (kolike su lani bile tvrtkine kratkoročne obveze) velik uteg u cijeloj priči. Zapravo, dobro mu je došao ‘lex Agrokor’ kojim su se stara potraživanja utopila u ostalim Agrokorovim problemima. Koji bi imalo ozbiljniji investitor preuzeo tu tvrtku bez otpisa dugova?

– Atlas mora sanirati dugove, odnosno otpisati stara potraživanja, jer bez toga prodaja nije realna opcija.

• Ulazite u hotelski biznis kao menadžmentska kompanija Amarin koja će upravljati manjim i srednjim hotelima, a poslije kao suinvestitor u ‘greenfield’ investicijama. Kakva je potražnja vlasnika hotela za vašim uslugama i kako njihov biznis namjeravate učiniti profitabilnim?

– Riječ je, prije svega, o partnerima, smještajnim objektima koji traže unapređenje i poboljšanje dosegnute razine poslovanja, koji žele biti bolji nego što su bili do sada. Negdje su to možda samo tržišni ‘facelifting’ i intenzivnija tržišna prepoznatljivost, a negdje temeljiti poslovni redizajn i zaokret. Naš cilj je upravljati objektima do 150 soba, što mogu biti hoteli, apartmanska naselja, mobilne kućice. U ovom trenutku potpisan je dio ugovora, dio je u završnoj fazi pregovora za upravljanje nad ukupno desetak objekata na obali i kontinentu, a stalno nam se javljaju novi. U pripremi su i dva ‘greenfield’ projekta za koje smo našli dva različita investitora: za gradnju hotela u Zagrebu sa stotinjak soba i u Istri s tristotinjak soba. Iduće godine počinjemo realizirati ta dva projekta koja bi trebala biti završena 2019.

• Vaš je temeljni biznis agencijsko poslovanje. Tko će se baviti hotelskim menadžmentom, odakle ste regrutirali kadar?

– Odlučili smo se na ulazak u hotelski menadžment jer smo procijenili da raspolažemo kvalitetnim ‘knowhowom’ i stručnjacima koji na tom području imaju velika konkretna iskustva, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Italiji ili Irskoj. Dio ljudskih resursa za hotelske operacije već imamo među dijelom postojećih zaposlenika, a nove zaposlenike potražit ćemo na domaćem tržištu; ako bude dodatne potrebe, i na inozemnome. Unilineov temeljni biznis ostaje isti, a ulazak u hotelski menadžment nije konkurencija našim partnerima hotelijerima, nego je to ulazak u tržišnu nišu koja je postojala i prije. Budući da smo trenutačno najveća turistička kompanija u regiji, imamo podružnice u Sloveniji, Srbiji i BiH, planiramo se s hotelskim menadžmentom pozicionirati i na regionalno tržište kao prepoznatljiv lanac objekata. Jedna od niša u kojima bismo željeli profilirati objekte jest zdravstveni turizam.

• Nije li hotelijerstvo niskokumulativna djelatnost sa sporim povratom uloženoga? Što vas privlači takvim investicijama?

– Uspješnost u hotelijerstvu kao i u cijeloj turističkoj industriji ovisi o tempu i intenzitetu popunjenosti kapaciteta, ukupnoj potrošnji na temelju generirane i segmentirane ponude, odnosno sadržaja, te, naravno, o sustavnoj i trajnoj racionalizaciji u poslovanju. Ostvarena veća popunjenost mijenja i ukupnu računicu, pa tako i pogled na to što je atraktivno i zašto. Uniline iz dana u dan prerasta u kompleksnu poslovnu turističku grupaciju, stoga je postupni ulazak u hotelski menadžment postao i potreba i imperativ, a samim time i nov izazov. Važan razlog ulaska u taj segment jest i zatvaranje kruga, odnosno želja da utječemo na svaki segment usluge koje pružamo kupcu kao agencija.

• Iz kojih sredstava planirate realizirati investicije i tko su vam partneri?

– Ne bih izlazio u javnost s imenima jer još nismo potpisali ugovore, no sa svoje strane spremni smo investirati između 10 i 20 milijuna eura. Dio tog iznosa povući ćemo iz vlastitih sredstava, a dio ili iz bankovnih kredita ili zajedničkim ulaganjem s partnerima. Banke će nas pratiti jer smo kreditno neopterećeni, jedino što smo do sada od njih uzimali jest leasing za naša rent a car vozila.

• Koji vam segment poslovanja trenutačno donosi najveći profit?

– Turističke ture gostiju iz izvaneuropskih zemalja po Hrvatskoj i Europi, sportski turizam i rent a car poslovanje.

• Već dugo postoji ideja na nacionalnoj razini da se putničke agencije prenamijene u DMK-ove (destinacijske menadžmentske kompanije). Zbog čega taj proces toliko traje i koliko su agencije uistinu kreirale nove sadržaje u destinacijama?

– Agencije se ne mogu ozbiljnije profilirati u DMK-ove dok njihova djelatnost ne bude zakonski regulirana, a to bi trebao definirati poseban Pravilnik o DMK-ovima u sklopu Zakona o pružanju usluga u turizmu. Koliko vidim, dio se postojećih turističkih agencija poput Unilinea počeo transformirati ili se transformirao u tom smjeru, a raduje i nastajanje niza novih agencija, koje još nisu u fokusu šire domaće javnosti, s poletnim i kreativnim mladim ljudima koje se specijaliziraju posebice na području aktivnog, pustolovnog, eno-gastronomskog ili pak kulturnog turizma. No nemojte smetnuti s uma da je kreiranje novih destinacijskih sadržaja tripartitni model: sastoji se od sinergije aktivne jedinice lokalne samouprave s uredom turističke zajednice, strukture i kvalitete ukupnoga lokalnog destinacijskog receptivnog potencijala te inovativnosti, maštovitosti i tržišne prodornosti DMK agencija. Riječ je o vrlo osjetljivom i dinamičnom javno-privatnom partnerstvu čija su kvaliteta i učinkovitost svaki dan na ispitu u očima potrošača te lokalne i nacionalne sredine. To je svakodnevni proces, odnosno ‘neverending story’.

• Lider je prvi otvorio priču o prekapacitiranosti nekih odredišta, lokalnih zajednica koje infrastrukturom ne mogu pratiti potražnju. Hoćemo li u bližoj budućnosti biti prisiljeni smanjiti broj dolazaka turista u sezoni?

– Ne slažem se s kolegama koji dižu paniku. To nije problem Hrvatske, nego isključivo onih odredišta koja nisu dobro odradila svoju domaću zadaću. Prekapacitiranosti će u sezoni uvijek biti i nitko ne može očekivati da će sve biti idealno u mjestima u kojima, kao što je slučaj s Medulinom gdje živim, u špici sezone imate četiri turista na jednog stanovnika. Nisam za to da se smanjuje broj gostiju i uvode zabrane, ali jesam za regulaciju osnovnih infrastrukturnih pitanja u određenim turističkim mjestima. Najveći problem vidim u neprijavljenim gostima koji u Hrvatsku dolaze putem online platformi i koriste se infrastrukturom, a nitko ne može predvidjeti i kontrolirati njihov broj. Tu su i brojni ‘prijatelji’ i ‘rodbina’ u vlasničkim kućama stranih državljana koji rade golem biznis. Rješenje problema je jednostavno: paralelno se mora graditi adekvatna infrastruktura u mjestima koja i dalje žele turizam i regulirati one okolnosti na koje se može utjecati, kao što je npr. dolazak kruzera u Dubrovnik.

• Smatraju vas jednim od istaknutijih lobista u turističkoj branši. Međutim, vladajuće strukture, bez obzira na javne pohvale rekordnih rezultata, u svom radu, pogotovo kad se govori o kreiranju zakonskih okvira, ne mare baš previše za turističku industriju.

– Turizam je u Hrvatskoj trenutačno u vrlo opasnoj fazi jer je percepcija javnosti i vlasti da se on događa sâm po sebi. Prečesto se, počevši od proračunskih sredstava nadalje, uzima zdravo za gotovo. Ne smijemo zaboraviti da iza svakog gosta koji nam je došao stoji mukotrpan trud, uložene su godine napora da bi Hrvatska postala ovako atraktivna kao što je danas. Ako prestanemo s tim naporima, ako ne damo nov plamen i ne uložimo marketinški napor, taj će se sjaj vrlo brzo ugasiti. Iako ispada da turizam nema nikakvih problema, oni su veliki u dijelu zakonodavstva. Pred nama su već vrlo dugo novi  zakon o turističkom zemljištu, zakon o turističkim zajednicama, zakon o boravišnoj pristojbi i onaj najvažniji za agencije, zakon o pružanju usluga u turizmu,  koji je jedini otišao korak dalje i trenutačno je u fazi javne rasprave te bi trebao biti donesen do kraja godine. Tu je još niz zakona koji indirektno utječu na industriju: Zakon o radu, koji je nekvalitetan i nefleksibilan, pa i niz zakona koji reguliraju vlasništvo. Nama agencijama ključna je Uredba o posebnom postupku oporezivanja, za koju godinama dokazujemo da hrvatske agencije stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge dionike u turizmu i agencije u drugim zemljama. Trenutačno intenzivno komuniciramo s ministrom Zdravkom Marićem kako bismo riješili taj problem.

• Kako teče provedba europskih direktiva u hrvatskom agencijskom biznisu? Koliko će agencija uspjeti u svojem poslovanju pratiti te regulative?

– Cijela struka smatra da se novim direktivama stvara ozračje prereguliranosti, koje ionako zna obilježavati Europsku uniju. U fokusu je prenaglašena zaštita potrošača koji može, slikovito rečeno, otkazati agenciji putovanje gotovo uoči putovanja a da ipak nije dokraja jasno kad je to opravdano i tko snosi štetu u tom slučaju. U slučaju, recimo, online rezerviranja to bi trebao biti portal putem kojega potrošač bukira. Izloženost agencija tada je maksimalna jer su one integratorice putovanja i s jedne strane odgovaraju klijentu i prijevozniku, a s druge strane npr. hotelu. Klijentu, dakle, moraju vratiti novac, a nisu sigurne koji će uopće iznos i kada dobiti od hotela ili pak prijevoznika. Jedina je šansa, možda, da uz odgovarajuću policu i time dodatni trošak taj rizik snose osiguravajuće tvrtke ako odluče ući u to. I u našoj zemlji moralo bi se oprezno pristupati primjeni te direktive i sličnih smjernica jer to može donijeti teško premostive zapreke za poslovanje i opstanak tog segmenta. Unutar ECTAA-e i s Europskom komisijom raspravljalo se o eventualnoj reviziji te direktive jer ona očito neće kvalitetno proizvesti tražene učinke.

Izvor: Lider