Isti, ili možda nešto i veći rast, zbog rezultata u turizmu, mogao bi biti i u trećem kvartalu ove godine, tako da bi se u konačnici mogle ostvariti Vladine prognoze o rastu BDP-a od 3,2 posto u 2017. godini, smatra ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Naše sugovornike iz Vlade zabrinjava usporavanje rasta industrijske proizvodnje, odnosno slabljenje njezinog pozitivnog utjecaja na stope gospodarskog rasta

 

ZAGREB - Državni zavod za statistiku objavit će u srijedu prve procjene rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine i po svemu sudeći tu neće biti nikakvih iznenađenja. Većina analitičara, ali i članova Vlade s kojima smo razgovarali očekuje da će rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, biti tri posto. Uz to, Hina je objavila anketu u kojoj je razgovarala sa sedam makroekonomista na osnovu čijih su procjena došli do prosječnog rasta od tri posto. Makroekonomisti koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjuju stope rasta od 2,8 do 3,4 posto.

Ako se sve to prognoze ostvare, gospodarstvo će rasti snažnije nego u prvom tromjesečju kad je stopa rasta bila 2,5 posto, a značit će to i 11 uzastopno tromjesečje rasta BDP-a.

Porasla maloprodaja

– Rast hrvatskog gospodarstva bit će u okvirima kakve imaju slične zemlje poput Španjolske ili Portugala, u kojima je rast BDP-a uvelike ovisan o turizmu. U Španjolskoj je u drugom kvartalu BDP rastao po stopi od 3,1 posto, u Portugalu 2,8 posto. Tako će biti i u Hrvatskoj, mislim da možemo očekivati rast od tri posto – procjenjuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Kad se spominje utjecaj osobne potrošnje na rast BDP-a, Lovrinčević ističe da treba voditi računa da je i u tom slučaju prisutan utjecaj turizma, jer se procjena osobne potrošnje temelji na podacima iz maloprodaje, a tu se ne radi razlika u potrošnji domaćih i inozemnih kupaca. Tomu u prilog ide i činjenica da je u drugom tromjesečju ove godine maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a da je u lipnju zabilježen rast od 7,8 posto, što je najviše u posljednjih 10 godina.

On vjeruje da će isti, ili možda i nešto veći rast, zbog rezultata u turizmu, biti i u trećem kvartalu ove godine, tako da bi u konačnici na kraju godine mogao biti približan Vladinim prognozama o rastu BDP-a od 3,2 posto za cijelu 2017. godinu.
Na toj procjeni rasta Vlada je temeljila i ovogodišnji proračun kojeg je donijela u prosincu prošle godine, no tu je procjenu sačinila bez utjecaja krize u Agrokoru na domaće gospodarstvo, ali i njegov rast. Tako je primjerice zbog utjecaja Agrokora Europska komisija za Hrvatsku smanjila procjenu rasta ovogodišnjeg BDP-a s 3,1 na 2,9 posto. U HNB-u su procijenili da će utjecaj Agrokora na rast BDP-a u ovoj godini biti oko 0,3 posto, a da bi rast BDP-a u 2017. godini ipak mogao biti oko tri posto. Lovrinčević upozorava da bi Agrokor, odnosno raspetljavanje krize u tom koncernu, mogao imati puno veći utjecaj na kretanje BDP-a u sljedećoj godini.

– U ovoj godini se osim kratkog perioda početkom travnja, kad je Agrokor bio u blokadi, ništa značajnije nije dogodilo, jer je tvrtka pokretanjem postupka izvanredne uprave završila u svojevrsnoj induciranoj komi, i mjesecima se ništa ne događa. No, na jesen će početi objave bilanci i vidjet ćemo kako će to utjecati na gubitke u financijskom sektoru i kod Agrokorovih dobavljača. Stvari će se tada početi raspetljavati, valjda ćemo vidjeti i u kojem smjeru ide restrukturiranje i to će sve sigurno imati utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, što će se osjetiti na kraju ove i početkom sljedeće godine – prognozira Lovrinčević.

Vlada oprezna

Napominje i to da je pitanje i kako će se razriješiti stanje u Agrokorovim tvrtkama izvan Hrvatske, što će biti sa sudskim sporovima i arbitražama koje se pokreću i najavljuju, a to će pak osim na Agrokor imati utjecaja i na domaće tvrtke koje su njegovi dobavljači.

U Vladi pak o prognozama, prije nego što ih objavi Državni zavod za statistiku, nitko službeno ne želi govoriti, no oni vjeruju da će se procjene od oko tri posto u drugom tromjesečju ove godine ostvariti. Što se tiče cijele godine još su oprezniji, ali većina naših sugovornika smatra da će, zahvaljujući dobroj sezoni, ali i povećanju domaće potrošnje zbog poreznog rasterećenja plaća, rast biti otprilike na razini onog kojeg je Vlada istaknula u proračunskim planovima.

– Mi smo procjenu rasta kod izrade proračuna radili konzervativnom metodom, naravno da tada, koliko god smo bili oprezni, nismo mogli predvidjeti što će se sve događati u Agrokoru. Oprezni smo kad je stanje u toj kompaniji u pitanju, pa zato smo i išli na poseban zakon, kako se ne bi prelilo u cijelo gospodarstvo, ali vjerujem da ćemo do kraja godine ipak imati rast BDP-a koji jamči da će se ostvariti proračunski planovi, prvenstveno oni koji se tiču smanjenja deficita i javnog duga – kaže nam jedan sugovornik iz Vlade.

Kasnili u oporavku

Dodaje i da je nedavno ministar financija Zdravko Marić objavio da su proračunski prihodi u skladu s planom, što sugerira da po tom pitanju ne bi trebalo biti neugodnih iznenađenja.

Ako su naši sugovornici iz Vlade zbog nečeg nezadovoljni, onda je to – kako i sami priznaju – prije svega činjenica da usporava rast industrijske proizvodnje, odnosno slabi njezin pozitivan utjecaj na stope gospodarskog rasta. Lani je primjerice industrijska proizvodnja rasla po stopi od pet posto, u odnosu na 2015. godinu, dok je u prvom polugodištu ove godine njezin rast usporio na 2,1 posto, u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

– Nitko ne kaže da je loše to što raste potrošnja, to što imamo rekordnu turističku sezonu i što to pozitivno utječe na stope rasta, a samim time ni na javne financije. Ali još je bolje kad raste industrijska proizvodnja, kad je na njezinom rastu i izvozu temeljen rast BDP-a. Svi znamo da je kriza kod nas trajala šest godina, da smo kasnili u oporavku za sličnim zemljama upravo zbog toga što nam je prije krize rast bio jače utemeljen na potrošnji, a manje na proizvodnji. Zato nam je trebalo i dulje da se počnemo oporavljati – kaže jedan naš sugovornik iz Vlade. Zaključuje tako da promjena strukture domaćeg gospodarstva, koja se najbolje vidi i na utjecaju potrošnje i industrijske proizvodnje na rast BDP-a, mora i dalje biti prioritet svake hrvatske Vlade.

Srijeda, 30 Kolovoz 2017 08:44

Sportski turizam je cjelogodišnji i održiv

Sportski turizam, sa svoje tri sastavnice - turizmom sportskih događanja, turizmom sportskih uspomena i aktivnim sportskim turizmom - i godišnjim obujmom od 660 do 700 milijardi dolara, jedan je od najbrže rastućih selektivnih oblika turizma u svijetu. Tako u hrvatskim okvirima kroz sportski program Unilinea, najvećeg hrvatskog turističkog operatera, godišnje prođe više desetaka tisuća korisnika ovih usluga - od natjecatelja, trenera do navijača - te 20-ak renomiranih sportskih saveza i klubova.

Godišnji servis

- Sportskom turizmu koji u turističkom kolaču sudjeluje s 14 posto, stručnjaci predviđaju dinamičan rast u narednih desetak godina. Kao jedan od optimalnih oblika cjelogodišnjeg poslovanja može značajno pridonijeti daljnjoj diverzifikaciji i održivosti hrvatskog turizma, napomenuo je Goran Šprem, izvršni direktor Unilinea za sportski i korporativni turizam. U ovom trenutku Uniline brine o logističkim potrebama Hrvatske košarkaške reprezentacije u pripremnom ciklusu za Europsko prvenstvo koje počinje za svega tri dana.

Svoje klijente, napominje Šprem, vode i na zimske i na ljetne Olimpijske igre, nogometna i rukometna svjetska i europska prvenstva. Cjelovit godišnji servis na svim putovanjima i utakmicama obavljaju za renomirane hrvatske sportske saveze: rukometni, košarkaški, teniski, plivački, karate savez te ostale saveze i klubove kao što su RK PPD Zagreb, KK Cibona ili pak KHL Medveščak. Poslije Europskog košarkaškog prvenstva čekaju ih aktivnosti u vezi prihvata i smještaja najboljih europskih rukometaša, njihovih navijača i gostiju, s obzirom na to da je Uniline službena turistička kompanija Europskog prvenstva u rukometu koje se održava u Hrvatskoj u siječnju 2018.

Dostupni non-stop

- Postavili smo si cilj da postanemo "one stop sport travel company", aktivni po 24/7 principu, tj. klijentima dostupni svaki dan i u svako vrijeme. Budućnost ovog poslovanja vidimo u sustavnom i trajnom širenju usluga i stvaranju novih poslovnih modela u kojima tražimo racionalna i isplativa rješenja za sportaše, saveze i klubove te njihove navijače i goste kroz specifičan poslovni model koji smo razvili - od organizacije sportskih razvojnih kampova za sve uzraste do sportskog pripremnog dijela i po potrebi, pripremnih i natjecateljskih segmenata s pratećim uslugama, kaže Šprem.

Srijeda, 30 Kolovoz 2017 08:40

Hrvatski kampovi sve luksuzniji

Kamperski turizam u Hrvatskoj vrhunac je imao daleke 1987. godine. No ova bi godina mogla ponoviti taj rekordni rezultat. Četiri kampa cresko-lošinjskog arhipelaga primaju oko devet tisuća osoba, a uglavnom imaju četiri  zvjezdice. Novim ulaganjima kvalitetu iduće sezone namjeravaju podignuti za još jednu zvjezdicu.

Skupi kamperi i mobilne kuće s cijenama od 200 do 400 eura po danu slika je današnjih luksuznih kampova s četiti i pet zvjezdica. Kamping turizam se promijenio, ali način razmišljanja gostiju, ostao je isti. Počeli smo kampirati prije 11 godina. Volimo više mobilne kuće od šatora jer imamo petero djece. Kampiramo tri godine i nakon što smo otkrili draži kampa nemamo potrebe ići u hotel. Uživamo cijeli dan u kupaćim kostimima, družimo se i doručkujemo uz more na svojoj parceli na kojoj imamo i vlastiti smještaj. 
Polovica gostiju kampa površine 30 hektara i kapaciteta gotovo pet tisuća osoba, s njemačkoga je govornog područja. Kamp Čikat u ovu sezonu ušao je s 30 novih mobilnih kuća, a u iduću će ući s pet zvjezdica. Najbolji povrat investicije je u kampovima. Njih sve podižemo na 4 i 5 zvjezdica. Tu se radi o uređenju parcela, mobilnih kućica. Tu prije svega ulazi kamp Čikat, a također dva kampa na području Cresa,  objašnjava Sanjin Šoljić, predsjednik Uprave Jadranka grupe

U cijeloj Europi pa i u Hrvatskoj kamping turizam doživljava svoj uzlet. U ovoj godini već je ostvareno 17 milijuna noćenja čime će biti oboren rekord iz 1987. Hrvatska ima jako dobar kamping turizam i diže taj dio i ja se nadam da ćemo rješenjem turističkog zemljišta, zakonom o turističkom zemljištu koji će doći na tapetu u devetom mjesecu, da ćemo pokušati u pet, šest mjeseci rješiti to goruće pitanje i da će doći do dodatnih investicija, proširenja kvalitete i mogućnosti u autokampovima,  naglašava Gari Cappelli, ministar turizma. 

Kampovi cresko-lošinjskog arhiplaga u prvih sedam mjeseci ostvarili su gotovo 400 tisuća noćenja i osam posto više gostiju nego lani.

Dva entuzijasta Joška Kandiju, vlasnik ronilačkog centra Blue Nautica iz Trogira, te Valentina Valenta, vlasnik Lončarske (keramike) Val Obrtni iz Petrinje spojila je jedna fenomenalna ideja. Naime, dva partnera iz dva potpuno različita svijeta, jedan profesionalni ronilac, drugi umjetnik i jedna ideja, jedan cilj – prvi Križni put pod morem na svijetu.

Umjetnost prepoznaje brojne i različite oblike predstavljanja Križnog puta, bilo kroz različite tehnike slikanja, skulpture, glazbu, književna djela, ali nitko nikada nije učinio ništa slično. Kroz ovaj jedinstven projekt planira se postaviti cijeli Križni put, sve 14 postaje križa, a pod morem će biti položeno 50 skulptura koje predstavljaju Križni put, te će skulpture biti prirodne veličine.

Lokacija za postavljanje cjelokupne podvodne priče, pala je na malu uvalu blizu Trogira, uvalu Jelinak koja se pokazala kao savršena zbog dubine do 10 metara. „Zaljev Jelinak pripada općini Marina koja je spremno prihvatila našu ideju i time obogatila i proširila svoju turističku ponudu. Uvjereni smo da je projekt vrlo važan za cijelu regiju i da će uvelike doprinijeti turističkoj industriji.“ ističe Joško Kandija.

Prva postaja križa, Pilat osuđuje Isusa da umre, već je završena i nakon izložbe na Trogirskoj rivu biti će postavljena pod morem, a ronjenje i razgledavanje će biti moguće odmah nakon instalacije. „Planiramo završiti cijelu priču do rujna 2017. godine. Postaje križa postavit će se na dubini od 4 do 9 metara, a na taj način ronjenje će biti prilagođeno svima, kao i iskusnim roniocima, kao i do samih početnika, onima koji nikada prije nisu doživjeli zapanjujuće krajolike dubina mora.“ ističe Kandija te dodaje kako je vrijednost cijelog projekta oko 700 do 800 tisuća kuna prema gurbim procijenama.

Važno za naglasiti kako su tražili i dobili odobrenje od Katoličke crkve, te kako su već prije dobili odobrenje i koncesiju od Općine Marina i Županije. Sljedeće nedjelje, točnije 27.08 biti će službeno otvorenje prve postaje, a do kraja rujna sve postaje bi trebale biti gotove i postavljen u podvodni park. “Plan je i u mjesecu ožujku, prije Uskrsa, postaviti veliki kip Isusa visine oko 9 metara koji bi bio na dubini od 18 metara, a koji bi obilježavao 15. postaju Križnog puta. Također, plan je osvijetliti cijeli podvodni park kako bi se moglo roniti i vidjeti Križni put i po noći, što će svakako biti još jedna atrakcija i posebnost podvodnog parka.” zaključuje Kandija.

 

Jedinstvena podvodna priča i turistička atrakcija tako će prema planu, biti cijela postavljena u rujnu 2018.

 

Oracle je objavio rezultate dva istraživanja usmjerenih na prepoznavanje stavova potrošača prema novim tehnologijama i načina na koji će njihova implementacija oblikovati ponašanje potrošača u godinama koje dolaze. Prema istraživanju kroz Oracle Hotel 2025 i Oracle Restaurant 2025 istaknuto je da potrošači odobravaju primjenu novih tehnologija te potiču hotelijere da ih uvedu, no sve do granice do koje smatraju da kontroliraju svoje iskustvo. Također, veliko upozorenje su uputili hotelskoj industriji da trebaju paziti na primjenu automatizacije bez osobne usluge.

Istraživanja Hotel 2025 i restoran 2025 bazirano je na uzorku od 250 restoranskih operatera, 150 hotelskih operatera i 702 potrošača u veljači 2017. o njihovim reakcijama na ulogu tehnologije u gostujućem iskustvu u narednih 8 godina.

“S obzirom na baštinu usluge u cijeloj ugostiteljskoj industriji, ne iznenađuje nas da gosti žele nastavak ljudske povezanosti s hranom i pićem i hotelskim brandovima izbora, unatoč nastanku novih tehnologija”, rekao je Mike Webster, viši potpredsjednik i Generalni direktor Oracle Hospitality.

Neki od trendova koji su zabilježeni kroz istraživanje su:

Prepoznavanje i personalizacija bit će pokretač budućih tehnologija

Potrošači su zainteresirani za tehnologiju koja se aktivira preko zvuka tj. glasovnih naredbi

Virtualna stvarnost poboljšat će rezervaciju i iskustvo u hotelijerstvu

Roboti neće zamijeniti gostoprimstvo osoblja bilo kada ubrzo

Ulaganja u tehnologiju nosivosti

66% POTROŠAČA REKLO JE DA BI VIRTUALNA REALNOST OBILASKA IMOVINE POBOLJŠALA SVOJE ISKUSTVO
70% HOTELIJERA VJERUJE DA ĆE NARUDŽBA SOBA ILI HOTELSKIH USLUGA PUTEM SOFTVERA ZA PREPOZNAVANJE GLASA BITI ŠIROKO RASPROSTRANJENA U INDUSTRIJI DO 2025. GODINE.
59% POTROŠAČA ŽELI KONTROLIRATI SOBNU RASVJETU I TEMPERATURU S UREĐAJEM KOJI AKTIVIRA GLAS KAO ŠTO JE ALEXA ILI GOOGLE HOME

Među temama koje su obilježile istraživanje Hotel 2025: umjetnu inteligenciju, biometriku / prepoznavanje lica, robotika, aktivacija glasa, nosiva tehnologija, virtualna stvarnost, transport bez vozača i pametni hotelski dizajn.

Cijelo istraživanje Oracle Hotel 2025 pogledajte ovdje

 


 

Svjetski dan turizma, koji se svake godine obilježava 27. rujna, na dan kada se na sjevernoj hemisferi glavna turistička sezona približava svome kraju, a na južnoj počinje, ove će godine biti obilježen temom „Održivi turizam, instrument razvoja“ (Sustainable Tourism, a Tool for Development).

Oni koji žele saznati više, ili se uključiti u proslavu Svjetskoga dana turizma, na mrežnim stranicama UNWTO-a, mogu pronaći informacije o povijesti Svjetskog dana turizma, ovogodišnjoj temi, poruku glavnog tajnika Taleba Rifaija i domaćina središnje proslave, direktora NTO Katara (http://wtd.unwto.org/official-celebration).

Hrvatska već godinama, u brojnim svojim turističkim odredištima, aktivno proslavlja ovaj dan, što će uslijediti i ove godine koju je UN proglasio međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj (http://www.tourism4development2017.org/).

Srijeda, 23 Kolovoz 2017 10:53

Sezonci biraju kvalitetne poslodavce

VRIJEDNI DJELATNICI U TURIZMU JEDAN SU OD VAŽNIJIH TEMELJA DOBRE SEZONE


Turizam u Hrvatskoj iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate: raste broj dolazaka i noćenja, a statistike govore da turisti koji posjećuju najpopularnija ljetna odredišta troše osjetno više nego nekada. Najveće zasluge za takav rezultat mogu se pripisati značajnim investicijama i milijunskim ulaganjima kojima se svake sezone konstantno povećava kvaliteta smještajnih kapaciteta, podiže vrijednost destinacije i širi turistička ponuda. Dio zasluga ide i smišljenoj politici, ali sve to ne bi donosilo takve plodove da nema vrijednih turističkih djelatnika o kojima puno toga ovisi.

Posljednjih godina se konstantno provlači problem u kojem prvenstveno turističke tvrtke vape za kvalificiranom sezonskom radnom snagom, koje na tržištu rada već nekoliko godina nema dovoljno. Kvalitetniji poslodavci uspijevaju s tim problemom izaći na kraj stimulativnim plaćama i kreiranjem pozitivnog radnog okruženja, svrstavajući se na taj način u kategoriju poželjnih poslodavaca kod kojih je moguće odraditi dobar dio godine, naučiti nešto novo i napredovati u struci. Jedan od takvih je i pulski Arenaturist, koji je na proljeće ove godine promijenio ime i sada se zove Arena Hospitality Group.

Deficitarno zanimanje

U potrazi za sezoncima posjetili smo hotel Park Plaza Belvedere u Medulinu, koji s nekadašnjim hotelom dijeli samo ime, konture i lokaciju. Sve ostalo je skockano, a objekt je pomoću značajnih ulaganja podignut na razinu obiteljskog hotela s četiri zvjezdice, kojeg zbog sportski profiliranih sadržaja čitave godine rado posjećuju i sportaši.

Sabina Družetić iz Fažane u hotelu je zaposlena na poslovima sobarice. Njezino zanimanje spada u skupinu deficitarnih i vrlo je traženo. Sabina je već dugo u turizmu, radila je ranije i na pulskoj zračnoj luci, a u sustavu Arena Hospitality Group je od lani. Njezin angažman počinje već u prvom mjesecu i u principu radi skoro čitavu godinu.

- Jako sam zadovoljna primanjima i radnim okruženjem. Radim u jednoj smjeni, a imam dovoljno iskustva pa znam da su ovi ljetni mjeseci razdoblje kada ima puno posla i treba više potegnuti, kaže Sabina Družetić. Energija i svježina kojom zrači ruši stereotipe o sezonskim radnicima koji potpuno iscijeđeni, bez dana odmora u sezoni, na rubu snaga odrađuju duple smjene za mizernu plaću. Budući da njezin poslodavac ima hotele i izvan Hrvatske, voljela bi otići i tamo odraditi dio sezone. (Leonid SLIJEPČEVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU GLAS ISTRE

Japan je u srpnju 2017. zabilježio rast od 16,8 % posjetitelja iz inozmstva


Prema najnovijim podacima japanske turističke agencije (JTA), a koje je prenio Kyodo News, Japan je u srpnju 2017. godine posjetilo 2,68 milijuna posjetitelja, što predstavlja porast od 16,8% na godišnjoj razini i novi mjesečni rekord.

Takvom rastu posjetitelja Japanu najviše su pridonijele niske cijene zračnih karata.
Najviše je bilo gostiju iz Kine. Tako je u srpnju broj dolazaka Kineza porastao za 6,8% na 780,800 posjetitelja. Ipak, veliki rast dolazaka u Japan je uglavnom bio potaknut korejskim dolascima, koji su porasli za 44,1% na 644.000. Porasla je i posjeta iz zemalja jugoistočne Azije, uključujući Filipine i Vijetnam.

Za prvih sedam mjeseci 2017. Japan je posjetilo 16,44 milijuna posjetitelja iz inozemstva, što je povećanje od 17,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To znači da je ta zemlja sada na dobrom putu da ove godine ostvari najbolje turističke rezultate svih vremena.

Prošle godine Japan je posjetilo 24.04 milijuna posjetitelja.
Prema planovima Japan očekuje 40 milijuna međunarodnih dolazaka do 2020. godine, kada Tokio domaćini Olimpijskim igrama, a 60 milijuna do 2030. godine.