"Ako se letovi iz EU povećaju na broj od tri puta tjedno tijekom studenoga, prosinca i ožujka, sezona bi se u Hrvatskoj produljila za 12 tjedana.“

S ciljem bolje prometne povezanosti i pozitivnog pomaka u turizmu i ukupnom gospodarstvu, Strukovna grupacija hotelijera pri HGK Županijskoj komori Split predložila je povećanje broja zrakoplovnih linija za područje Splitsko-dalmatinske županije. Dio je to niza mjera koje mogu doprinijeti smanjenju sezonalnosti turističke sezone, uz mjere proširenja i diversifikacije turističke ponude te županije.

„Produljenjem sezone letova došlo bi do pozitivnog pomaka u ukupnom gospodarstvu, a ako se letovi za deset glavnih gradova europskih zemalja povećaju na broj od tri puta tjedno tijekom studenoga, prosinca i ožujka, sezona bi se u Hrvatskoj produljila za 12 tjedana.“, rekao je vijećnik Strukovne grupacije hotelijera ŽK Split Josip Čulić.

Sezonalnost hrvatskog turizma prisutna je u svim županijama na Jadranu, ali posebice je naglašena u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iako je županija dobro cestovno povezana, kao turističko odredište suviše je udaljena od svojih emitivnih tržišta za kraće posjete automobilom. Stoga je Strukovna grupacija hotelijera pri HGK Županijskoj komori Split predložila povećanje broja zrakoplovnih linija izvan glavne sezone kako bi se pridonijelo produljenju turističke sezone.

Upravo bi ta mjera bila ključna za omogućavanje provedbe i ostatka mjera za smanjenje sezonalnosti, kao što je razvoj turističke ponude te županije. Tako bi turisti iz emitivnih tržišta mogli posjećivati turistička odredišta Splitsko-dalmatinske županije tijekom cijele godine.

Uz očekivano povećanje broja gostiju i prihoda, produljenje turističke sezone dovelo bi i do smanjenja broja nezaposlenih sezonskih radnika i do ušteda u isplati naknada za nezaposlene.

Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Splitsko-dalmatinske županije za proteklu godinu, vidljivo je smanjenje isplate naknada za nezaposlene s obzirom na početak sezone. Tako su isplate naknada za ožujak 2016. iznosile 12,59 milijuna kuna, za travanj 9,60 milijuna kuna, a za svibanj 7,91 milijun kuna. Produljenjem sezone kroz povećanje broja letova samo tijekom ožujka ušteda u izdacima iznosila bi 2,98 milijuna kuna.

Ako si 'slažete' putovanja putem interneta, situacija će se radikalno promijeniti

STIŽU NOVA EU PRAVILA

Putničke agencije, hotelijeri, prijevoznici i ostali pružatelji usluga u turizmu za novu uredbu nisu ni čuli, a kazne su enormne.
Pripazite, jer ovo je posljednje ljeto u kojem nemate gotovo nikakve garancije da ćete, u slučaju kakve katastrofe, za svoje putovanje ishoditi povrat novca, dok će od srpnja 2018. situacija biti već znatno drukčija.

Tada će, naime, pojam paket-aranžmana, sa svim njegovim pravima i zaštitama, početi vrijediti i za mnoga kombinirana putovanja koja je potrošač “sam kreirao”, a koja nisu bila obuhvaćena zastarjelom europskom regulativnom izglasanom još davne 1990. godine.

Povezani aranžmani

Konkretno, nova europska pravila odnose se na dvije kategorije ugovora: paket-aranžmane sastavljene od leta i hotela kupljene za jedinstvenu online cijenu te na tzv. povezane putne aranžmane kod kojih je potrošač, nakon što je bookirao let, kroz online poveznice bio vođen da dalje rezervira smještaj i dodatne usluge.

Putnici koji su dosad na ovaj način rezervirali svoja putovanja u slučajevima bankrota kompanija praktično nisu imali nikakvu garanciju za povrat uplaćenog novca, a ponuditelji su im, dodatno, imali pravo naknadno uvećavati cijene prodanih aranžmana praktično bez ikakve mogućnosti otkazivanja.

Novim pravilima EU, procjenjuje Unija, zaštićeno će u prosjeku biti oko 120 milijuna putnika koji redovito konzumiraju “kombinirane putničke aranžmane”, a koji bi na godišnjoj razini trebali uštedjeti oko 430 milijuna eura, koliko su dosad prosječno godišnje iznosile štete počinjene prema potrošačima.

Kako bi potrošačima najbolje dočarala veću mjeru zaštite koju će kao putnici imati od ljeta 2018., EU je izdala mali vodič u kojem na konkretnim primjerima pojašnjava benefite za konzumente.

Poseban link

Kao primjer navode Mariju, putnicu koja je od anonimne zrakoplovne kompanije preko weba kupila povratnu kartu za New York, a potom preko posebnog linka bila pozvana da, ako to želi, u New Yorku bookira i hotel, direktno na stranicama smještaja.

Ova vrsta putovanja prema novim će se pravilima smatrati povezanim putnim aranžmanom i Mariji davati puno veću zaštitu nego regulativa iz 1990.: u slučaju bankrota aviokompanije prije Marijina povratka kući, ta će kompanija putnici morati nadomjestiti troškove povratnog putovanja, a prije rezervacije hotela bit će joj dužna naglasiti da ne odgovara za probleme sa smještajom.

Pokrivanje štete

Još bolja razina zaštite bit će kod potrošača koji direktno preko aviokompanije bukiraju i plate let i smještaj u hotelu: u tim će slučajevima, prema novim pravilima, smatrati klasičnim paket-aranžmanom, što će u praksi značiti da će za bilo kakve probleme u smještaju - direktno biti odgovorna aviokompanija koja ga je i naplatila.

Novost je i činjenica da će potrošači od srpnja 2018. imati pravo bez naknade otkazivati sva bukirana putovanja za koja će touroperatori, iz različitih razloga, naknadno dizati cijene za više od osam posto.

Organizatori putovanja od sljedećeg ljeta nadalje bit će dužni putnike unaprijed informirati o vrstama usluga koje kupuju i njihovim pravima, a posebno će se morati navoditi i svi mogući dodatni troškovi o kojima su organizatori putovanja dosad uglavnom šutjeli kao ribe.

Među ostalim, nova Direktiva donosi i cijeli niz poboljšanja prava potrošača i kod klasičnih paket-aranžmana, posebno onih u koje je uključena i avionska karta.

Za razliku od dosad, ako aviokompanija koja je dio paketa u međuvremenu bankrotira, agencija koja je prodala paket kupcu je dužna pokriti svu štetu, što dosad nije bio slučaj.

Kako je za Jutarnji list pojasnio donedavni šef UHPA-e i trenutni potpredsjednik Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i touroperatora Boris Žgomba, odredbe nove regulative EU o tretiranju paket-aranžmana već su uvrštene u novi prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu koji bi na čitanju u Saboru treba završiti prije Nove godine.

“Naša je želja da Zakon počnemo primjenjivati s početkom 2018. godine kako bi agencije i potrošači imali vremena za prilagodbu. Dosadašnja regulativa EU je nastala 1990. kad online agencije praktično nisu postojale i otkad se puno toga promijenilo”, poručuje Žgomba i naglašava da su se mane trenutne regulative najbolje vidjele u slučaju tsunamija u Tajlandu 2004. godine kad je mnoštvo turista bilo prepušteno samima sebi kad je riječ o osiguravanju povratka kućama.

Analiza rezultata poslovanja poduzetnika u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ili kolokvijalno, u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, kroz razdoblje od 10 godina, pokazala je da je broj poduzetnika u tom području djelatnosti porastao za 121,3 %, ukupan prihod 79,1 %, izvoz 46,7 %, broj zaposlenih 49,7 %, a prosječna mjesečna neto plaća za 17,8 %, govore podaci Fine.

Za usporedbu, na razini RH broj poduzetnika porastao je za 37,1%, ukupan prihod manji je u 2016. godini u odnosu na 2007. godinu za 1,4 %, broj zaposlenih je također manji, i to za 4,0 %, a prosječna mjesečna neto plaća porasla je za 21,6 % (više nego u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti). Kroz navedeno razdoblje poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane investirali su u novu dugotrajnu imovinu više od 26,5 milijardi kuna, s time da je najviše investirano 2007. godine, približno 4,5 milijardi kuna.

U 2016. godini je u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane poslovalo ukupno 9189 poduzetnika, s time da je njih 5729 (62,3 %) ostvarilo dobit razdoblja u iznosu od 2,6 milijardi kuna, dok je 3460 (37,7 %) poduzetnika ostvarilo gubitak razdoblja u iznosu od 1,2 milijarde kuna te je konsolidirani financijski rezultat iznosio 1,4 milijarde kuna dobiti, što je udio u dobiti poduzetnika RH od 5,8 %. Poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarili su ukupan prihod u iznosu nešto manjem od 24,0 milijarde kuna, što je udio od 3,8 % u ukupnim prihodima 114 483 poduzetnika u RH. Od 24,0 milijarde prihoda 5,6 milijardi kuna ostvareno je od izvoza, od čega se na poduzetnika u odjeljku djelatnosti smještaja odnosi 99,2 %, a na poduzetnike u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića 0,8 %. Vrijednost uvoza iznosila je 430,00 milijuna kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu u 2016. godini su iznosile 2,2 milijarde kuna, što je 3,4 % manje u odnosu na 2015. godinu.

U RAZDOBLJU OD 10 GODINA U TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI BROJ PODUZETNIKA VIŠE NEGO UDVOSTRUČEN (121 %), BROJ ZAPOSLENIH VEĆI ZA 50 %, A PRIHODI ZA 79 %

Kod poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je 63 066 zaposlenih, što je 11,4 % više u odnosu na 2015. godinu, s time da je to najveći rast zaposlenih kod poduzetnika na razini svih 20 područja djelatnosti. Zaposlenima je obračunana prosječna mjesečna neto plaća u iznosu 4.450,00 kuna, što je 14,4 % manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.140 kuna).

Po visini ostvarenog ukupnog prihoda, izvozu, dobiti razdoblja i ulaganju u novu dugotrajnu imovinu, najbolji su, ili među najboljima: VALAMAR RIVIERA d.d. i PLAVA LAGUNA d.d. iz Poreča, MAISTRA d.d. iz Rovinja i GRAND HOTEL LAV d.o.o. iz Podstrane (kod Splita).

Cijelu detaljnu analizu pronađite kao download: Analiza rezultata poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića. 

Istarska turistička regija dobila je još jedno priznanje koje potvrđuje ono što se odavno zna – Istra je vrh hrvatskog turizma. Uz priznanje, dakako dolazi i vrhunska turistička promocija istarske ponude.

Naime, najutjecajniji svjetski lifestyle magazin Forbes, Istru je uvrstio među šest europskih turističkih odredišta, tu su još francuska Autoroute du Soleil, talijanska Matera, irski “Smaragdni otoci” te ruta La Dolce Vita (Italija i Francuska), koja se “mora” posjetiti iako su u širokoj turističkoj javnosti nedovoljno poznati, ali su “među najkompletnijim kasnoljetnim i ranojesenskim destinacijama”.

“Dok je dalmatinska obala poznata po svojim otocima i turističkim gradovima, stručnjaci lokalnih luksuznih destinacija usmjeravaju posjetitelje prema sjeveru zemlje. Istra je poznata po izuzetnoj gastronomiji, prekrasnim krajolicima, zelenim brežuljcima te čudesnim povijesnim spomenicima. Jedna je od rijetkih regija u svijetu gdje se mogu pronaći plemenite gljive – crni i bijeli tartufi. Organiziran je lov na tartufe s pravim lovcima i njihovim psima te degustacijski ručkovi s domaćim tradicionalnim proizvodima obogaćenim tartufima. Regija je također dom izvrsnih vina, pod zaštitom UNESCO-a je Eufrazijeva bazilika u Poreču i njeni mozaici iz 6. stoljeća, a mreža lokalnih cesta prolazi s obale i prekrasnih kamenih gradova do brežuljkaste unutrašnjosti: Motovuna, Grožnjana, Bala, Svetvinčenta te kroz mnoge vinograde, maslinike, mala obiteljska gospodarstva, ateljee i galerije“, opisuju u Forbesu ljepote Istre.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), tijekom srpnja ostvareno je 4,6 milijuna dolazaka i 30 milijuna noćenja.

U usporedbi sa srpnjem prošle godine riječ je o porastima u dolascima za 10,5 posto te u noćenjima za 11 posto. Od ukupnog broja dolazaka i noćenja u srpnju, strani turisti su ostvarili 4,3 milijuna dolazaka (+11 posto) i 26,7 milijuna noćenja (+11 posto), a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od 10 posto u noćenjima.

– Hrvatska je i tijekom srpnja nastavila bilježiti rekorde turističkog prometa, čime je dodano potvrdila titulu ovogodišnje hit destinacije. Ukupno je od početka godine zabilježeno 7,5 milijuna noćenja više nego u sedam prošlogodišnjih mjeseci, a uzimajući u obzir najave za nastavak turističke godine, Hrvatska bi ove godine mogla doseći brojku od čak 100 milijuna noćenja. Isto tako, s obzirom na odlične rezultate u predsezoni, ali i odličnu najavu za posezonu, očekujemo da ćemo ostvariti i značajan rast u ostvarenim prihodima u turizmu, odnosno oko 700 do 800 milijuna eura više negoli prošle godine – istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.

Reakcije na prepuni Jadran: 'Cijene će morati rasti, negdje bi to moglo biti i do 200 posto'

Hrvatska obala ključa toliko da se bojazan kako privući turiste prometnula u dilemu: treba li ih odvući. Ministar turizma Gari Cappelli najavio je obaranje svih rekorda i predvidio dvoznamenkasti rast ovogodišnjih turističkih plodova.

Nin s oko 3000 stanovnika i Medulin sa 6500 ove su godine izbrojali povećanje od pet i pol puta! Novinari na sve strane bilježe incidente: svađaju se turisti s koncesionarima koji prisvajaju pravo na plaže i s lokalnim vlastima koje im ne daju da bezeciraju mjesta na plaži. Lokalni poduzetnici određuju bizarne tarife za parkiranje na suncu, a posebne za one u hladu, posebne za rezanje komada pizze, posebne za pitku vodu iz slavine. Poduzetnici se žale na manjak radne snage. Hvarski gradonačelnik Rikardo Novak nepoćudnim turistima priprijetio je kaznama od 700 eura. Aktivisti Pokreta otoka poručuju da treba pritisnuti kočnicu jer su lokalci dovedeni do ruba izgnanstva.

Probijeni limiti

Ukratko, Hrvatska probija svoje limite. Stvari treba mijenjati. 

Nakon “invazije” sedam kruzera koji su u Dubrovniku u samo jednom danu iskrcali devet tisuća gostiju, novi dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je svome prethodniku predbacivao da je grad pretvorio u kasicu prasicu, obećao je zaokret. Najavio je uvođenje slotova, odnosno rezervacija kada turisti mogu doći na Pile i u luku. Kvalitetan suživot turista i Dubrovčana moguć je ograničenjem broja kruzera na ne više od dva dnevno, s maksimalnim brojem od 4000. Ideja nije nova, pokušavaju je provesti već desetak godina. No, stvar uvijek zapne na činjenici da to znači između tri i deset milijuna kuna manje u gradskoj blagajni. Franković misli da to Dubrovnik može podnijeti i da između kvalitete i novca treba birati kvalitetu.

Sada je došlo vrijeme kad to više i nije stvar izbora.

Miroslav Dragičević, šef konzultantske kuće Horwath Consulting, specijalizirane za turizam, procjenjuje da je takva mjera u Dubrovniku nužna ako želimo imati turizam na održiv način i pokazati da želimo preuzeti odgovornost i kontrolu za njegov razvoj. “Jer, nekontrolirani pristup izaziva reverzibilne osvete na dugi rok”, upozorava Dragičević i dodaje da je ovogodišnji bum dao povod za uzbunu: “Ovako više ne možemo, trebamo regulirati kvalitetu i kontrolirati kauboje u javnom prostoru. Nije svako zlo za zlo, možemo sve okrenuti prema kvaliteti, izradi kućnog reda kako bismo zaštitili ljude od nelagoda raznih vrsta”. Strah od manje novca u gradskoj blagajni Dragičević smatra neopravdanim i upozorava da upravo nečinjenje dovodi do pada prometa i manje kuna u proračunu.

 “Limitiranje kruzera jest populistička mjera, ali nije pogrešna”, komentira planove dubrovačkog gradonačelnika i Ivan Herak, savjetnik za ulaganja u turizam i predavač na doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Iskustvo Španjolske

Dragičević podsjeća da u turizmu postoje dva modela kontrole kapaciteta; administrativni koji uključuje planiranje, kućni red u skladu sa socio-kulturnim i infrastrukturnim okvirima i ekonomski model koji regulira odnos ponude i potražnje, a kad dosegne granice izdrživosti, cijene se dižu od 50, 100 do 200 posto.

“Zasad država konce turističkog biznisa ne drži u svojim rukama, jer se ukupni biznis događa kroz upotrebu dobara koja nemaju naslijeđena ni regulirana pravila igre i ponašanja”, smatra Dragičević i izlaz vidi u “decentralizaciji i prepuštanju odgovornosti lokalnim zajednicama da same donesu master planove poštujući javni interes”.

Herak, pak, podsjeća na iskustvo Španjolaca koji su gotovo na rubu turistofobije. Usprkos visokoj stopi nezaposlenosti, turizam smatraju najvećim problemom. Aktivisti se žale da model masovnog turizma ljude pretvara u robove, a zemlju u zabavni park, te da od cijele priče koristi imaju samo bogati. Gradonačelnik Barcelone Gerardo Pisarello jednim od problema smatra i jeftine smještajne kapacitete u gradu, poput onih koji se nude putem Airbnba.

Bolji uvjeti, bolji gosti

- Ako ne želimo turizam prepustiti autopilotu, moramo izgraditi, tvrdi Herak, novu paradigmu i uspostaviti realnije odnose između kapitala, zajednice i rada. “Sada su na jednoj strani turističke tvrtke koje ostvaruju ekstraprofite, a s druge strane lokalna zajednica koja ima benefite, ali i znatno veće troškove. Društvena zajednica i hotelijeri moraju sastaviti novu bilancu kojom će se pravednije u korist zajednice regulirati podjela prihoda i troškova koje stvara turizam”, kaže Herak i podsjeća na to kako je jedan od ključnih razloga razvoja turizma zapošljavanje.

U turizmu je zaposleno oko 150.000 ljudi, koji ostvaruju, tvrdi Herak, manja primanja u odnosu na prosjek te naglašava nužnost uvođenja instituta destinacijskog menadžmenta.

Analitičari upozoravaju da Vis nakon snimanja nastavka mjuzikla “Mamma Mia” u rujnu više neće biti isti - predviđaju da će cijene svega odletjeti u nebo, i nekretnina, i smještaja, i restorana. To se, naime, dogodilo grčkom otoku Skopelosu: godinu dana nakon snimanja prvog hita otok je postao jednako slavan kao i Rodos i Krf.

Tonku Ivčević, gradonačelnicu Komiže, to ne brine: “Previše se bure diže oko snimanja tog filma. Ne bojimo se navale jer imamo ograničene kapacitete. Ne može nam doći više ljudi nego što ih stane na otok. Vis je još uvijek natkriven otok, profilirao se za nautički turizam i obiteljske goste. Kapaciteti privatnog smještaja više se ne mogu širiti bez riješenih vlasničkih odnosa. Jedina ograničenja koja planiramo tiču se obilaska Modre špilje - radi se studija o optimalnom broju gostiju. Planiramo obnovu hotela s četiri zvjezdice i to je to. Uostalom, film će biti prikazan iduće godine, što znači da imamo dvije godine da razmislimo što ćemo! Vjerujem da će biti samo dodatna reklama za dolazak boljih i kvalitetnih gostiju.

Zagreb 'živi' preko zime i preko ljeta

Grad Zagreb turistički je iznimno popularan proteklih godina pa je tako u 2016. zabilježio skoro dva milijuna noćenja, imao više od milijun dolazaka i u odnosu na prethodnu godinu ostvario 15, odnosno osam posto rasta. Takva situacija sugerira potrebu za širim spektrom zaposlenika iz turističkog sektora, koji ispunjavaju kriterije potrebne za rad s gostima izvan Republike Hrvatske. A njih ima mnogo...

Konkretno, u 2016. stranaca je stiglo 907 tisuća, bitno više od 190 tisuća domaćih. Najviše dolazaka je bilo iz Koreje, Njemačke, Italije, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Španjolske, Bugarske, Kine i Austrije, dok su najviše noćenja ostvarili turisti iz SAD-a, Njemačke, Koreje, Italije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Španjolske, Francuske i Austrije.

Smještajni kapaciteti moraju biti spremni na takvo stanje, a to se posebno odnosi na hotele, koji posluju svih 365 dana u godini i moraju biti na vrhunskoj razini kako bi gosti otišli zadovoljni te se vratili prvom prilikom. A tako i odu kad se susretnu s ljudima kao što je Petra Pernar (28), recepcionerka u zagrebačkom hotelu Palace. - Na ovoj poziciji radim posljednjih šest godina - započela je Petra iz Jastrebarskog.

Svaki istinski hotelijer zna rečenicu: "Mi smo dame i gospoda koji poslužuju dame i gospodu.", govori Petra Pernar

Ali, nije se slučajno našla u turističkom sektoru, on joj je ljubav od ranog djetinjstva. I s godinama se samo produbljuje.

- Moja ljubav prema hotelijerstvu i turizmu se rodila još u djetinjstvu pa sam odmah znala čime se želim baviti. Upisala sam hotelijersko-turističku školu u Zagrebu i kasnije odlučila obrazovanje usmjeriti na hotelski menadžment, te naposlijetku diplomirala na zagrebačkom VERN-u - započela je svoju zanimljivu priču Petra.

No, da bi stigla tu gdje jest, morala je ponešto zaobilaznim putem.

 - Oduvijek sam bila radoholičar pa sam se i prije no što sam diplomirala prijavila na natječaj jedne rent a car tvrtke te ubrzo i službeno dobila svoj prvi ozbiljan posao. Kasnije me to dovelo do mjesta hotela Palace i sadašnjeg radnog mjesta. Kroz učenje, praksu, osobno i iskustvo kolega, uspjela sam se izgraditi u osobu koja danas može reći da je istinski hotelijer - ponosno ističe Petra.

Presretna je što se njena ljubav prema poslu sjajno ukomponirala s činjenicom da je Hrvatska turistička top destinacija, prepuna potencijala i samim time može ispuniti ambicije svih koji žele konstantno napredovati u turističkom sektoru.

- Hrvatska je idealna za rad u turizmu. Ima ogroman potencijal, koji treba još i više iskoristiti jer mogućnosti je bezbroj. Mala smo zemlja, a puna prirodnih ljepota, kulturnih dobara te bogate tradicije i nasljeđa. Spoj mora, šuma, slapova, zelenila unutrašnjosti, bogatstvo i ljepota naših gradova i sela... Imamo sve da očaramo svaku vrstu gosta i da svaki nađe svoju razonodu i interes - govori Petra.

Kad se spominje goste, njih postoji raznih profila. Upravo zato Petra naglašava da osobe koje rade u turizmu moraju imati poseban osjećaj za to što rade. Ujedno, to je sjajan savjet svima koji tek počinju ili se odluče ući u turistički sektor.

- Što se tiče samih gostiju, svi mi koji radimo u turizmu imamo svoje favorite. Neki su simpatičniji od drugih, neki službeniji, neki nagrade dobru uslugu, a nekima to i nije tako bitno. Turizam nije mjesto za podjele.

Svaki istinski hotelijer zna rečenicu: "Mi smo dame i gospoda koji poslužuju dame i gospodu." I to bi trebala biti misao vodilja, ali i pravilo svima. Iskustvo me naučilo da bez obzira na vrstu gosta svatko najviše cijeni topao osmijeh, srdačnost,lice koje želi dobrodošlicu i ljubaznost. Prvi dojam i jest najbitniji. Da je soba najlošija na svijetu i da ima bilo kakav problem, ove kvalitete otvaraju sva vrata.

Kako Zagreb kotira u cijeloj toj priči, posebno kad se "hrvati" s konkurencijom drugih gradova u Europi, ali i svijetu?

- Zagreb se upravo zbog odlične usluge hotela, restorana, sadržaja, sigurnosti i čistoče probio u vrh europskog gradskog turizma. Toliko da sezona više ne traje par mjeseci već cijelu godinu - naglašava Petra i na samom kraju nudi još pokoji koristan savjet svima koji žele krenuti njenim putem:

- Prvenstveno morate voljeti ljude. Turizam može izgraditi čovjeka na puno načina. Naučiš biti bolji, drugačiji, tolerantniji, spremniji pomoći... Naučiš razvući osmijeh i to prijeđe u naviku. Svaki trud se isplati i rezultira uspjehom. Naposlijetku, uz turizam vam osmijeh postane svakodnevni dio života. Svima bih poručila da daju šansu turizmu.

MADRID - Ako je rast turizma održiv, a rastućim se brojem posjetitelja u brojnim destinacijama svijeta održivo upravlja u suradnji javnog i privatnog sektora, turizam nije neprijatelj nego vodi gospodarskom napretku i sredstvima za zaštitu okoliša i očuvanje kulturnih dobara, poručio je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai.

Rifai, koji je na kraju dugogodišnjeg mandata na čelu Svjetske turističke organizacije-UNWTO (specijalizirane agencije UN-a za turizam), poručio je to povodom brojnih izvješća posljednjih mjeseci iz cijelog svijeta o tzv. turističkoj fobiji, na koju ukazuju slike ljudi koji prosvjeduju protiv "invazije turista".

"Iako su kao gospodarska aktivnost, turistička i industrija putovanja relativno mladi, jer se intenzivnije razvijaju od sredine 20. stoljeća, ipak su postali iznimno važni i za svjetsku i brojne nacionalne ekonomije. Danas turizam generira 10 posto svjetskog BDP-a, jedno na svakih deset radnih mjesta i 7 posto svjetske trgovine te je i ključan za platnu bilancu mnogih zemalja", ističe Rifai, podsjećajući da je UNWTO upravo zbog golemog utjecaja turizma u svijetu ovu godinu označio i Međunarodnom godinom održivog turizma za razvoj.

Ne sumnjajući da turizam može pomoći u rješavanju mnogih izazova te naglašavajući da svaki rast donosi i odgovornost, Rifai ističe da održivi turizam promiče očuvanje okoliša, zaštitu materijalne i nematerijalne baštine te angažman, predanost i poštivanje lokalnih zajednica.

"Upravljanje rastućim brojem posjetitelja u mnogim popularnim područjima planeta, uključujući i gradove, presudno je za domaće stanovništvo, kao i za strane i domaće turiste, pogotovo u zemljama poput Španjolske ili Francuske, gdje je udjel domaćih turista i veći od stranih", ocjenjuje Rifai. Dodaje da održiv rast turizma podjednako traži snažnu, održivu turističku politiku i angažman svih nacionalnih i lokalnih vlada, uprava tvrtki privatnog sektora, lokalnih zajednica, stanovnika i samih turista.

Smatra i da sektor treba regulirati, ali ne propisima koji bi ograničavali njegov rast, nego takvima koji će osigurati njegovo održivo upravljanje i uz akcije poput učinkovitih, holističkih i integriranih mehanizama za upravljanje brojem posjetitelja na web stranicama, politikom smanjenja sezonalnosti, poticajima privatnom sektoru da ulažu u nova područja i proizvode te za smanjenje potrošnje energije i vode.

"Iznimno je važno uz turističke subjekte u planiranju turizma konzultirati i lokalne zajednice i njihovo mišljenje. Iako je 'turistička fobija' građana uglavnom neopravdana, može se povezati s nepravilnim ponašanjem i radom ilegalnih tvrtki, oštećenjima morskih i kopnenih ekosustava ili lošeg ponašanja dijela putnika", kaže Rifai.

Smatra da se treba nastaviti s omogućavanjem kapitaliziranja prednosti turizma u smislu stvaranja novih radnih mjesta, gospodarskog razvoja i kulturne interakcije, ali uz istodobno, jače nego dosad sprječavanje negativnih učinaka i utjecaja.

"Zajedno možemo nastaviti s izgradnjom održivog, ravnopravnog i dobro upravljanog turističkog sektora koji podržava mnoge živote diljem svijeta i može nas obogatiti svaki put kad negdje otputujemo, a to promovira i UNWTO motom kampanje Međunarodne godine održivog turizma za razvoj - putovanje, uživanje i poštovanje", zaključuje Rifai.